Na današnji dan 1984. godine, preminuo je osnivač “Energoinvesta” inžinjer Emerik Blum, nakon što je završio svoje posljednje poslove u Odboru za organizaciju 14. zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.

Blum je rođen 1911. godine u Sarajevu, školovao se u Češkoj, diplomirao elektrotehniku na Tehničkom fakultetu u Pragu, nakon čega se vratio u rodni grad. Ubrzo nakon povratka sa školovanja (1941), uhapšen je i odveden u logor Jasenovac, gdje je kao zatvorenik-inžinjer održavao električnu centralu, a odakle je pobjegao 1944. godine.

Emerik Blum je poslije Drugog svjetskog rata bio načelnik u Ministarstvu industrije i rudarstva Bosne i Hercegovine, generalni inžinjer Generalne direkcije Savezne elektroprivrede, generalni direktor Direkcije za elektroprivredu Vlade FNRJ, pomoćnik ministra elektroprivrede, predsjednik Komiteta za elektroprivredu… Jedan je od osnivača preduzeća “Elektroprojekt” (1951), iz kojeg je ubrzo nastao regionalni gigant “Energoinvest”, koji je djelovao u cijelom svijetu.

Pokretač Collegium Artisticuma

Zajedno s Oskarom Danonom, Mešom Selimovićem, Ismetom Mujezinovićem i Vojom Dimitrijevićem pokretač je Collegium Artisticuma.

Blum je stipendirao i školovao stručnjake raznih tehničkih profila i uveo stalnu praksu specijalizacije domaćih stručnjaka u Rusiji, SAD, Njemačkoj, Francuskoj, Engleskoj i drugim zemljama.

Interesantan je Blumov poduhvat da se uvede mašinska obrada podataka s digitalnim računarom GAMINA 30 i analogni računar PAČE 231 koji je u 1964. godini bio čudo tehnike, a bio je i prvi u Bosni i Hercegovini. Također je shvatio da je tadašnje jugoslavensko tržište usko uz povećani plasman energetske i serijske opreme, pa je uzimao devizne kredite da bi otvorili 20 predstavništva sektora izvoza, a kasnije se taj broj izvoznih punktova povećavao, od Meksika, SAD, arapskih zemalja te Bliskog i Dalekog istoka.

Osnovao je Laboratorij za zavarivanje i defektoskopiju (1954), da bi formirao i društvo za zavarivanje u BiH i školu zavarivanja. Laboratorij je priznat od jugoslavenskog LOYD-a registra brodova, germanskog LOYD-a i postao redovni član Međunarodnog instituta za zavarivanje u Parizu. Švedska firma ACEA-ATOM zaključila je ugovor s “Energoinvestovim” Institutom za ispitivanje gorivnog elementa za nuklearna postrojenja (1970).

Gradonačelnik Sarajeva

Blum nikada nije pripadao partiji niti se politički eksponirao. Stvorio je jednu od najuspješnijih bosanskohercegovačkih i jugoslavenskih firmi, obrazovao i zaposlio hiljade ljudi… Zbog tih zasluga izabran je za gradonačelnika Sarajeva u doba njegovog najvećeg procvata, u periodu od 1981. do 1983. godine.

Jedna od ulica na Grbavici u Sarajevu nosi njegovo ime, a postavljena je i bista ispred zgrade “Energoinvesta”. Emerik Blum je odlikovan titulom Viteza Legije časti Francuske (1974).

Moreplovac Džon Kebot otkrio Kanadu

1497. - Italijanski moreplovac Džon Kebot (John Cabot) otkrio Kanadu i proglasio Sjevernu Ameriku posjedom Velike Britanije, jer je, poput ostalih italijanskih istraživača tog toba, učinio drugu zemlju, odnosno Veliku Britaniju bazom svojih operacija.

1519. - Umrla italijanska plemkinja Lukrecija Bordžija (Lucrezia Borgia), mecena umjetnika i naučnika u vrijeme italijanske renesanse, vanbračna kćerka pape Aleksandra VI.

1886. - Preminuo ruski pisac Aleksandar Nikolajevič Ostrovski, čija su djela osnova ruskog klasičnog dramskog repertoara. Izvrgavao je ruglu poroke i na tome gradio komične situacije. Djela: drame "Šuma", "Bura", "Talenti i obožavaoci", "Unosno mjesto", "Bez krivice krivi", "Djevojka bez miraza", "Siromaštvo nije porok", "Svoji smo, sporazumjet ćemo se", "Vuci i ovce", "Kola mudrosti - dvoja ludosti".

1901. - U Parizu otvorena prva izložba tada 19-godišnjeg španskog slikara Pabla Pikasa (Picasso), koju je likovna kritika obasula hvalospjevima.

1909. - Rođen engleski atomski fizičar i matematičar Vilijam Džordž Peni (William George Penney), otac britanske atomske bombe. Pod njegovom kontrolom je isprobana prva britanska atomska bomba 1952. na ostrvima Monte Belo u zapadnoj Australiji.

1911. - Argentinski automobilski as Huan Manuel Fanđo (Juan Fangio), petostruki svjetski šampion u "Formuli-1", što niko drugi nije uspio, rođen je na današnji dan. Bio je prvak svijeta 1951., 1954., 1955., 1956. i 1957. godine.

1930. - Rođen francuski filmski režiser Klod Šabrol (Claude Chabrol), predstavnik "novog talasa" francuskog filma, autor velikog broja filmova u kojima je najviše analizirao građanske institucije kao instrumente razlaganja čovjekove ličnosti. Filmovi: "Lepi Serž", "Rođaci", "Naivne djevojke", "Dvostruki obrtaj", "Ofelija", "Košute", "Šampanjske ubice", "Neka zvijer krepa", "Nevjerna supruga", "Raskid", Nada", "Nevini sa prljavim rukama", "Krvavo vjenčanje", "Alisa ili posljednje bjekstvo", "Violeta Nozije", "Oholi jahač".

Rođen Ibrahim ef. Halilović, banjalučki muftija

1940. - Rođen Ibrahim ef. Halilović, banjalučki muftija. Za života ovog muftije, sve banjalučke džamije su porušene tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali uprkos tome on nije napustio Banju Luku. Ferhadija mu je bila prva i posljednja džamija u kojoj je predvodio džemat od 1967. godine, do njenog rušenja 1993. godine. Iako je svih 16 banjalučkih džamija srušeno do 1994. godine, ef. Halilović nije odustajao, održavao je molitve u zgradi banjalučke Islamske zajednice za nekolicinu ljudi koji su smjeli dolaziti na namaz. Preminuo je u Banjoj Luci, 20. jula 1998. godine.

1986. - Umro pisac Miroslav Antić, "vječiti dječak" srpske literature, izuzetan liričar i inventivan dječiji pjesnik, koji je u pjesme unio kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina stvaralaštva objavio je više od 30 knjiga i radio na filmskim projektima "Sveti pijesak", "Doručak s đavolom". Djela: zbirke pjesama "Ispričano za proleća", "Plavo nebo", "Roždestvo tvoje", "Psovke nežnosti", "Garavi sokak", "Koncert za 1001 bubanj", "Kikinda", pjesme za djecu "Plavi čuperak", "Poslednja bajka", Nasmejani svet", "Šašava knjiga", "Prva ljubav", "Svašta umem", radiodrame "Otužni marš", "Povečerje".

1987. - Rođen argentinski fudbaler Lionel Andres Mesi (Messi), jedan od najboljih fudbalera današnjice, a mnogi ga svrstavaju u najbolje svjetske fudbalere u historiji ovog sporta.

2011. - Umro Tomislav Ivić, najtrofejniji hrvatski i jedan od najtrofejnijih svjetskih trenera, za kojega se može reći da je bio nogometni vizionar i briljantan taktičar, te svojim radom uveliko doprinosio razvoju fudbala. Titulom najuspješnijeg trenera u historiji proglasila ga je “La Gazzetta dello Sport”, najtiražniji italijanski sportski dnevnik. Vodio je timove iz čak 14 država i četiri nacionalne reprezentacije, osvajao je prvenstva i kupove u šest država (Jugoslavija, Nizozemska, Belgija, Portugal, Španjolska, Francuska). Osvojio je šest nacionalnih prvenstava (tri s Hajdukom i po jedno u Portugalu, Nizozemskoj i Belgiji), sedam nacionalnih kupova (četiri s Hajdukom i po jedan u Španiji, Nizozemskoj i Portugalu), evropski Superkup i Interkontinentalni kup. Mnogi hrvatski, ali i svjetski igrači upravo Ivića spominju kao trenera kod kojega su najviše napredovali.