Raspad elektroenergetskog sistema na zapadnom Balkanu, tokom kojeg su stanovnici nekoliko država satima bili bez struje, bit će predmet istrage Komiteta za sistemske operacije Evropske mreže operatora prijenosnih sistema električne energije, koja bi mogla potrajati. U međuvremenu, eksperti upozoravaju na slabosti domaćih prijenosnih mreža, nedostatak energije, rast potrošnje, uz najave da raspad kakvom smo svjedočili neće biti i posljednji.
Generalni direktor Sanel Buljubašić kazao je da Elektroprivreda BiH nije mogla spriječiti ovaj problem, jer je nastao van granica naše zemlje.
Zakrpiti rupe
- Sve ekipe su bile na terenu, sve proizvodne kapacitete smo stavili u puni pogon te angažovali i dodatne. Na tržištu smo kupili i dodatne količine električne energije, kako bismo građanima u što kraćem roku osigurali uredno napajanje. Ovakve situacije se povremeno dešavaju i ne možemo ih spriječiti, ali možemo raditi na dodatnom jačanju stabilnosti elektroenergetskog sistema BiH i unapređenju sistema automatskih zaštitnih mehanizama – dodao je Buljubašić.
U periodu kada je veliki broj građana prešao na korištenje struje za hlađenje i grijanje, stručnjak za energetiku Nihad Harbaš podsjeća da se ništa ne radi na sanaciji postojećih i izgradnji novih prijenosnih mreža.
- Potrebno je zakrpiti sve rupe u postojećem sistemu, a moramo praviti i nove prijenosne i distributivne mreže. Svako malo imamo zahtjev za gradnju solarne elektrane na nekom brdu, a kapaciteti ostaju isti. Konačno se mora omogućiti i ta decentralizirana proizvodnja i dati mogućnost građanima i privredi da proizvode struju na svom krovu! I praviti nove proizvodne kapacitete - ističe Harbaš.
Solarne elektrane
Da bismo pokrenuli ozbiljne projekte, potrebno je riješiti probleme u državi u kojoj 14 vlada usporava gradnju solarnih i vjetroelektrana, kazuje tuzlanski profesor Nedim Suljić, član Evropske akademije nauka i umjetnosti.
- U državi imamo samo jednu vjetroelektranu u državnom vlasništvu, a topografija terena i meteorološki uslovi nam omogućavaju gradnju velikih vjetro i solarnih elektrana. Imamo i sve preduslove za gradnju hidroelektrana. Blok 7 TE Tuzla se ne bi trebao tako lako otpisati, jer je već uloženo mnogo sredstava u pripremne radove. Evropska energetska zajednica je pokrenula proceduru protiv BiH zbog postojećih termoblokova, a osporavaju i gradnju bloka 7 u Tuzli, iako se ista procedura ne pokreće protiv Poljske koja ima najveću proizvodnju struje iz fosilnih goriva. Termoelektrana se ne smijemo odreći, jer će stanje biti još gore – kaže Suljić.
Rasteretiti sistem
Raspad sistema na zapadnom Balkanu posljedica je kašnjenja u energetskoj tranziciji i izostanka ulaganja u razvoj prijenosne i distributivne mreže od državnih elektroprivreda, rekao je član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET) Damir Miljević.
- Veoma malo pažnje u regionu se posvećuje jedinoj strategiji koja ima smisla, a to je proizvodnja električne energije za vlastite potrebe. To je bitno, jer kad proizvodite vlastitu struju, najmanje 50 posto je potrošite na licu mjesta i nema potrebe da se ona prenosi od Gacka do Banje Luke. To bi bilo rasterećenje sistema, ali i smanjenje gubitaka na mreži. Naravno, to traži bolji sistem upravljanja, digitalizaciju, osposobljene kadrove … a tu se mnogo kasni. Pogotovo u BiH, gdje u posljednjih nekoliko godina uopšte nemamo ozbiljnih investicija u prenosne i distributivne kapacitete – ističe Miljević.
Komercijalna gradnja novih postrojenja u regiji, posebno za proizvodnju energije iz vjetra i sunca, dovodi do zagušenja mreža, a pad je, smatra, izazvala ogromna potrošnja domaćinstava u danu u kojem su uključeni svi klimatizacijski uređaji i ventilatori.
