Nakon što Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo plan reformi koji bi značio i povlačenje prve tranše EU novca u iznosu od 70 miliona eura iz Plana rasta, medijima su se obratili iz Naše stranke prilikom čega je predsjednik stranke Edin Forto poručio da je SDA bila protiv projekata iz ovog dokumenta samo zbog toga što nije na vlasti. 

Ovo je bio test za BiH

Poručio je i to da ne može sam sebi objasniti kako je neko imao hrabrosti srušiti te projekte za svoje građane.

Forto je rekao da je svaki premijer, pa bio to barem jedan, sve ovo mogao zablokirati budući da BiH kao zemlja počiva na konsenzusu kada je riječ o donošenju odluka.

- Ali eto kao po koincidenciji, ali naravno po planu, četiri kantonalna premijera iz SDA su odlučili da obustave ili suspenduju naš evropski put, a onda da daju uslove kako bi oni to radili puno bolje što naravno nismo vidjeli u proteklom periodu. Plan rasta je mehanizam EU koji treba približiti Zapadni Balkan Evropi. Sve što je u Planu rasta u smislu projekata, reformi i političkih stvari nas čeka kada otvorimo pregovore. Svaka od ovih 110 mjera koje smo usaglasili, a koje su jučer obustavili nas čeka kada otvorimo pregovore. 

Ovo je bio test za BiH. Ne samo da ćemo uraditi te teške političke reforme jer to želimo raditi, već je ovaj put EU došla i rekla evo uradite ovo, a mi ćemo vam zauzvrat ponuditi perspektivu bespovratnih sredstava i jako povoljnih kredita za ono što vi mislite da je prioritet. Mi mislimo da je prioritet vladavina prava, harmonizacija tržišta i zelena tranzicija. Mi smo poslali projekte koji su nama bitni i to su infrastrukturni projekti koji su spremni i neko je odlučio da to nije dovoljno dobro. Dakle 110 nije dobro mora biti 113 i to je naravno izgovor - naveo je Forto.

Pojasnio je da je bilo riječi o nacrtu koji je Evropska komisija trebala usvojiti pa bi se nakon toga vratio BiH kao međudržavni sporazum.

- Mi smo to morali usvojiti na Vijeću ministara BiH i u oba doma parlamenta kao međudržavni sporazum. Ovo je kao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Jedan ogroman dokument velike važnosti sa rokovima koji su jako ambiciozni za BiH za koje je neko odlučio da nije dovoljno dobar samo zato što ne sjede u Vijeću ministara i tamo gdje su navikli. Postoji nešto što je također navedeno u objašnjenju koji su razlozi za odbijanje ovakvog sporazuma. Neko je rekao da nisu dovoljno dobri da se djeca jedne etničke grupe preferiraju u odnosu na djecu druge etničke grupe što je laž - naglasio je Forto navodeći protiv kojih projekata je glasano:

"Srušen je projekt koji je trebao biti pri vrhu prioriteta, a to je da pruga ide kroz Tuzlanski kanton. I sada me interesuje da li je SDA srušila taj projekt zato što se vodi politikom da Tuzla treba biti izolovana i kako će premijer TK opravdati to što je učinio. Ili u Unsko-sanskom kantonu kada slušamo da je vlast odgovorna na čekanje na graničnim prijelazima, a i to je bila jedna od mjera da se rastereti čekanje. Premijer ZDK ne želi da se gradi pruga kroz njegov kanton i on kaže da to nije dobro. Svjedočimo i sunovratu u Elektroprivredi i željeli smo da ne plaćamo struju dodatno i skuplju. Samo EP je imala projekata 160 milina eura u ovom planu koji nikom nije dobar. Još su nešto rekli. Izbrisana je država iz sporazuma jer se 1.213 puta pominje BiH u ovom dokumentu. Srušili su nam projekt i plan koji nisu ni pročitali”.

Spomenuo je da možda nisu ni primijetili jednu riječ u projektu, a to je harmonizacija.

- Ne radi se samo o harmonizaciji našeg pravosuđa i infrastrukture sa EU. Već se radi o harmonizaciji unutar BiH. Ta harmonizacija se odnosi na prava porodilja, na njihove naknade u skladu sa KS, odlazak na porodiljsko odsustvo. To je jedna od mjera koja nekom nije bila dobra. Ne mogu objasniti da je neko imao hrabrosti da sruši ovo za svoje građane. Svaki kanton koji je glasao protiv ovoga neka objasni svojim građanima zašto se to neće realizovati. Nama je voz jučer otišao, BiH se nije usaglasila jer SDA nije u vlasti. Zvuči apsurdno, ali tako je - poručio je Forto.

Konsenzusa nije bilo 

BiH je jedina zemlja regije koja nije pristupila ovom instrumentu, kojem je za BiH predviđeno čak dvije milijarde KM. Proces je usporavala činjenica da je BiH morala uskladiti 113 tačaka iz reformske agende, a dio tačaka uslovljavali su vladajući iz RS.

Ovoga puta uslovna saglasnost stigla je iz četiri kantona u FBiH koji je, podsjetimo, na kraju nisu ni dali. Riječ je o Srednjobosanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom te Unsko-sanskom kantonu.

Iz Vijeća ministara BiH su naveli da je bilo potrebno izjašnjavanje “za” ili “protiv” i to bez uslova pa je njihova komunikacija shvaćena kao glas protiv.

Shodno navedenom, konsenzusa nije bilo i tako Reformska agenda nije usaglašena niti će biti poslana u Brisel. Umjesto takvog dokumenta, u taj grad će otići informacija da on nije usaglašen.