Često se u Republici Srpskoj može čuti da će se stvari promijeniti po pitanju BiH ukoliko na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama pobijedi Donald Tramp.

Naročito veliki optimizam godinama vlada u RS, a to je pitanje koje često potencira predsjednik RS Milorad Dodik.

On je u intervjuu za Banjaluka.net prošle sedmice naveo da "RS čeka pravi trenutak, odnosno pobjedu Trampa kako bi se izborila za bolju poziciju".

– Mislim da imamo dobru pozicioniranost u tom pogledu. I mi se pripremamo za vrijeme koje dolazi, kad dođe Tramp na vlast. Znamo da u naredna tri mjeseca, kada se inauguriše Tramp, moramo stići do njega. Da na njegovom stolu bude ta priča. I o tome šta se radi ovdje u vezi sa sankcijama i svim drugim. S druge strane, Evropa će sasvim drugačije izgledati. Snaga i nadmenost nekih zemalja koju pokazuju kroz Šmita će sigurno nestati. Krenut će i mirovni proces s Rusijom oko Ukrajine, to će biti jedna sasvim nova atmosfera. To će biti atmosfera dogovora i saradnje, a ne isključivosti i uslovljavanja. Prema tome, imamo niz dobrih prilika – rekao je Dodik.

Ono što je bilo interesantno je da je svega nekoliko dana prije članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović iznijela nešto drugačiji stav u intervjuu za Glas Srpske, što je bilo prvi put da neko od zvaničnika SNSD-a ga iznosi. Naime, ona je kazala tada da nema velika očekivanja od Trampa.

- Ne očekujem nikada, kada su u pitanju smjene administracija u Americi, da tu dođe do nekih spektakularnih zaokreta. Ono što očekujem jeste drugačiji odnos prema nekim globalnim pitanjima koja opterećuju sve nas, bez obzira na to gdje živimo. Možda nama daleko djeluje rat u Ukrajini, još nam dalje možda djeluje rat u Gazi i neka druga pitanja, ali prosto očekujemo da tu budu napravljeni određeni zaokreti koji će onda relaksirati situaciju na cijeloj zemaljskoj kugli, a to znači i kod nas. Ne očekujem neke velike zaokrete kada je u pitanju ni BiH, niti zapadni Balkan, ali očekujem, i s pravom to mogu da kažem, one zaokrete koje su u funkciji pravljenja više balansiranog pristupa nego što je to sada slučaj – kazala je tada Cvijanović.

Dodala je Tramp u prvom mandatu morao da se bori sa raznim „vješticama kod sebe, kod kuće“.

- Nije imao vremena ni mogućnosti da se bavi svim vješticama po Evropi, svim vješticama po zapadnom Balkanu, svim vješticama na drugim ćoškovima. Ali mislim da ni Tramp više nije onaj isti Tramp - naglasila je.

Politički analitičar i politolog iz Hrvatske Davor Gjenero ističe za „Avaz“ da je bilo kakav optimizam po pitanju toga da će situacija za funkcionere iz RS promijeniti promjenom predsjednika SAD potpuno neopravdan.

- Iz iskustva Hrvatske znamo da ljudi koji su 2000. godine dospjeli na listu sankcioniranih od strane SAD zbog pomaganja generalu Gotovini u bijegu, danas kada je Gotovina već davno pravomoćno oslobođen i živi bez ikakvih ograničenja, i dalje su na njoj. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović se obavezivao da će učiniti nešto da se protiv jednog od tih osoba, koji je jednom u njegovu korist trčao trku na prošlim parlamentarnim izborima, Ljubi Ćesiću Rojsu sankcije ukinu, no ništa od toga nije mogao ispuniti - pojašnjava Gjenero za „Avaz“.

Podsjeća da su sankcije protiv Milorada Dodika uvedene za vrijeme administracije Donalda Trampa.

- U slučaju da Tramp pobijedi na predsjedničkim izborima i formira novu adiministraciju, što se tiče Dodika tu se ne bi ništa promijenilo, ali niti što se tiče sankcija u odnosu na njegove saradnike. Taj optimizam je neutemeljen. Koliko god se neko iz Trampovog okruženja možda poigrava s idejom promjene granica što se otvara kao mogućnost nakon rata u Ukrajini, gdje bi se oni trebali odreći dijela teritorije u korist Rusije, treba znati da su velike sile brodovi koji vrlo polako plove i BiH je previše složena da bi se neko upustio u poigravanje s njenom podjelom – naglašava Gjenero za „Avaz“.

Dodaje da bi to značilo i izigravanje garancija koje su građani FBiH dobili Dejtonskim sporazumom.

- U Dejtonu nema ni spomena tome da se entitet tretira kao država, prema tome na taj način se ne može graditi nikakva osnova za secesiju u BiH. Osim toga, za politiku SAD je i danas ključni dokument Vašingtonski sporazum iz 1994. godine. Ambasador SAD je u BiH vrlo ozbiljno upozorio Dodika i njegove sljedbenike da odluka o pokušaju secesije ne znači formiranje samostalne države, nego samo ukidanje entiteta i proširivanje FBiH na teritorij cijele države, što je u Vašingtonskom sporazumu bilo i predviđeno. Očekivalo se da nakon ratnih sukoba teritorij pod kontrolom srpskih snaga pridružiti teritoriju BiH koju su 1994. godine kontrolirali Armija RBiH i HVO – zaključio je Gjenero.