KATASTROFA

Posljedice suše mjerit će se milionima maraka: Usjevi sprženi, ni kiša neće pomoći

Davno je bilo vrijeme za proglašenje elementarne nepogode, kaže Bićo

Toplotni udar u Evropi. Climatebook

Alen Bajramovic

19.8.2024

Visoke temperature koje već duže vrijeme prže BiH izazvale su katastrofalne štete u poljoprivredi. Iz udruženja poljoprivrednika očekuju donošenje odluka o proglašenju elementarne nepogode, ali i pomoć vlasti u situaciji kada, nakon poplava, grada i vjetrova, suša prijeti potpunim uništenjem jednog broja gazdinstava.

Marošević: Od soje nema ništa. Facebook

- Ja sam se dogovarao s Općinom i Kantonom da proglase elementarnu nepogodu. Stanje je katastrofalno. Što se tiče kukuruza, nešto je ostalo, ali od soje nema apsolutno ništa. Na soji su stopostotne štete i razmišljamo da radimo malčiranje, da je zaoremo bez žetve, ako padne ikako kiša, da se može nešto uraditi - kaže Perica Marošević, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Orašja.

Mjesec ranije

Davno je bilo vrijeme za proglašenje elementarne nepogode, kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH. Ove sedmice bit će upućen zahtjev za pomoć i Ministarstvu poljoprivrede FBiH, jer je sjetva bila skupa, a ishod više nego loš.

- Sad kiša i da padne, nema više pomoći. Potrebna je odluka kojom bi se proglasila elementarna nepogoda, kako bi ljudi mogli biti obeštećeni, jer to nije moguće bez takve odluke. Golim okom se vidi da su štete katastrofalne. Silaža se počela skidati mjesec ranije, da ostane šta bilo u zelenoj masi. Kvalitet i prinos su umanjeni u svemu, od kukuruza, dobrog dijela voća, ali i povrća, i na otvorenom i u zatvorenom. Noći su tropske, zemlja se ne stigne ohladiti, pa ne pomaže ni navodnjavanje - kaže Bićo.

Bićo: Golim okom se vidi katastrofa. Facebook

U Udruženju poljoprivrednika Semberije i Majevice procjenjuju da su štete na prinosima kukuruza između 60 i 90 posto. Prije nekoliko dana od gradskih vlasti Bijeljine zatraženo je proglašenje elementarne nepogode. Na primjeru sjetve na jednom hektaru predsjednik ovog udruženja Savo Bakajlić pojašnjava razmjere gubitaka.

Džaba radili

- Obrada zemljišta, tretman, sjemenski materijal i đubrivo na jednom hektaru koštali su 2.200, a sa zakupom 2.600 maraka. U normalnim godinama s hektara bude požnjeveno oko 10, a sada očekujemo svega pet tona. S trenutnom cijenom kukuruza od 45 feninga, to znači da su na parcelama gdje je prinos preplovljen ljudi džaba radili, jer će biti na nuli. A gdje je 90 posto šteta, on je propao skroz - kaže Bakajlić.

Bakajlić: Sjetva koštala od 2.200 do 2.600 KM po hektaru. Screenshot

Precizniji podaci o štetama bit će utvrđeni početkom ove sedmice, nakon žetve na tri ogledne parcele u Semberiji.

Crne prognoze

Prije mjesec, tačnije 17. jula, „Dnevni avaz“ objavio je tekst u kojem su sagovornici bili upravo Nedžad Bićo i Savo Bakajlić.

Tada su dramatično upozorili da ni hrane neće biti zbog suše. Nažalost, prema svemu sudeći, crne prognoze se ostvaruju. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.