Na današnji dan 1992. godine, tačnije u noći sa 25. na 26. avgust, izgorjela je Sarajevska vijećnica, a vatrena stihija progutala je dva miliona knjiga i 300 rukopisa neprocjenjive vrijednosti.
Sarajevska vijećnica, najljepši i najreprezentativniji objekat iz austrougarskog perioda, izgorjela je do temelja. Plamen je za nekoliko sati progutao nacionalno blago Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, koje je brižno čuvano, obrađivano i koje je građanima bilo dostupno skoro pola stoljeća.
Vijećnica je bila simbol grada Sarajeva, dokaz isprepletenosti tradicija i kultura.
Za vrijeme opsade Sarajeva, tokom agresije na Bosnu I Hercegovinu (1992. – 1995.) Vijećnica je bila više puta granatirana. Pokušavale su je uništiti snage JNA, a zatim i VRS-a, što im je na kraju i uspjelo.
Vatrogasci su bezuspješno pokušavali ugasiti vatru… Oni najhrabriji provlačili su se između granata, metaka, uskakali u vatrenu stihiju i pokušavali spasiti barem djelić nacionalnog blaga.
Rođen njemački književnik Johan Gotfrid fon Herder
1744. - Rođen njemački književnik, historičar, filozof i protestantski teolog Johan Gotfrid fon Herder (Johann Gottfried), koji je djelom "Ideje o filozofiji historije čovječanstva" znatno utjecao na mladog Johana Volfganga Getea (Johann Wolfgang Goethe), književni pokret "Sturm und Drang" i njemački romantizam. Jedno od njegovih glavnih djela je zbirka narodnih pjesama "Glasovi naroda u pjesmama" u kojoj se nalazi i bosanskohercegovačka balada "Hasanaginica" u Geteovom prevodu.
1776. - Umro škotski filozof, ekonomist i historičar Dejvid Hjum (David Hume), koji je kritikom vjerodostojnosti metafizike, odnosno preispitivanjem principa kauzaliteta, uzdigao empirističko filozofsko mišljenje u Engleskoj. Podstakao je kritičku filozofiju Imanuela Kanta (Immanuel) i znatno utjecao na pozitivizam i logičko-empirističku filozofiju. Prethodnik je klasičnih engleskih ekonomista i tvorac kvantitativne teorije novca. Djela: "Rasprava o ljudskoj prirodi", "Moralni, politički i literarni ogledi", "Filozofski ogled o ljudskom razumu", "Političke rasprave", "Istraživanje principa morala", "Historija Engleske", "Moj život".
1819. - Rođen američki detektiv škotskog porijekla Alen Pinkerton (Allan), koji je 1850. osnovao Nacionalnu detektivsku organizaciju "Pinkerton", najpoznatiju u SAD, te uveo detektivske metode koje su i danas u upotrebi.
1822. - Umro engleski astronom njemačkog porijekla Vilhelm Heršel (Wilhelm Herschel), koji je 1781. otkrio planetu Uran, što mu je donijelo članstvo, a potom i položaj predsjednika u Londonskom kraljevskom društvu. Otkrio je i dva od pet Uranovih satelita i dva Saturnova satelita.
1841. - Rođen švajcarski hirurg Emil Teodor Koher (Theodor Kocher), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1909. Ispitivao je funkciju štitne žlijezde i znatno doprinio razvoju savremene hirurgije.
Umro engleski fizičar i hemičar Majkl Faradej
1867. - Umro engleski fizičar i hemičar Majkl Faradej (Michael Faraday), koji je 1831. otkrio Zakon elektromagnetske indukcije, što je naučni osnov elektrotehnike, a 1833. dva osnovna zakona elektrolize - osnov elektrohemije i učenja o elektricitetu s gledišta korpuskularne strukture. Otkrio je i vezu magnetnog polja i svjetlosti, utemeljio učenje o fizičkom polju, unaprijedio hemiju i optiku. Njegovim imenom je nazvana mjerna jedinica za električnu kapacitivnost - Farad (oznaka F) - i više efekata i uređaja: "Faradejev tamni prostor", "Faradejev efekt", "Faradejev cilindar", "Faradejev broj". Djela: "Eksperimentalna istraživanja u elektricitetu", "Eksperimentalna istraživanja u hemiji i fizici", "O raznim silama u prirodi", "Predavanja o hemijskoj historiji jedne svijeće".
1875. - Kapetan Metju Veb (Matthew Webb), engleski pomorac, plivač i kaskader, postao prvi čovjek koji je preplivao kanal La Manš bez upotrebe umjetnih pomagala. Veb je preplivao od Dovera do Calaisa za manje od 22 sata. To ga je učinilo slavnom osobom, a izveo je mnoge vratolomije u javnosti.
1900. - Umro njemački filozof poljskog porijekla Fridrih Vilhelm Niče (Friedrich Wilhelm Nietzsche), koji je bio zaokupljen temama smrti Boga (i idejom natčovjeka), voljom za moć i vječnim vraćanjem. Djela: "Tako je govorio Zaratustra", "Volja za moć", "S one strane dobra i zla", "Sumrak idola", "Ljudsko, odveć ljudsko", "Genealogija morala", "Eče homo", "Radosna nauka", "Nesavremena razmatranja".
1930. - Rođen škotski filmski glumac Šon Koneri (Sean Connery), koji se proslavio glumeći u vrijeme hladnog rata britanskog tajnog agenta Džejmsa Bonda. Kasnije je igrao u ambicioznijim ostvarenjima, u kojima je potpunije izrazio sposobnost snažnog i temperamentnog tumačenja impulsivnih karaktrera. Filmovi: "Dr No", "Goldfinger", "Operacija grom", "Iz Rusije, s ljubavlju", "Dijamanti su vječni", "Zavjerenici", "Brdo izgubljenih", "Zardoz", "Ime Ruže", "Nikad ne reci nikad", "Pravedni cilj".
1989. - Poslije 12 godina i šest milijardi pređenih kilometara, američki vasionski brod bez ljudske posade "Vojadžer dva" dospio do planete Neptun i njenog satelita Triton i poslao na Zemlju snimke tih nebeskih tijela.