Prema izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt), određeno je da predsjednici biračkih odbora i njihovi zamjenici moraju biti osobe koje nisu članovi niti jedne stranke.

Jedino sporno

Osim što se nije ni prijavio dovoljan broj kandidata za ove pozicije, Centralna izborna komisija (CIK) BiH ima i vrlo skučene kapacitete u smislu provjere da li je neko ko se prijavio da bude predsjednik biračkog odbora ili njegov zamjenik zapravo član neke stranke. O ovoj problematici govorilo se i na sjednici Centralne izborne komisije održanoj u četvrtak.

Članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina kazala je da apsolutno ne postoji mehanizam da se to provjeri.

- To je nešto što je, prema mom mišljenju, jedino sporno u ovom dijelu Izbornog zakona - naglasila je Bjelica-Prutina.

Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić istakla je da se vrše ozbiljne provjere, ali da su njihove mogućnosti limitirane, jer nemaju pristup članstvu političkih stranaka.

Hadžiabdić je naglasila da se prvo provjerava da li su prijavljeni članovi biračkih odbora kandidati na ovim ili su bili na prošlim izborima, a na nakon toga se okreću alternativnim metodama, za kojim bi trebali posezati obični građani, a ne državna institucija. To podrazumijeva provjere oficijelnih stranica stranaka, Facebook profile stranaka i pojedinaca, potom komuniciraju s općinskim izbornim komisijama, ali i traže izjavu tih osoba da nisu članovi stranaka.

Pojednostavljeno rečeno, ukoliko je neko član stranke, a ne eksponira se u javnosti, pritom je dao izjavu da nije član stranke, Centralna izborna komisija BiH nema mehanizam da to utvrdi. To samo govori o manjkavosti ovih izmjena.

Zbog toga je Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ upozorila nadležne institucije da je određeni broj osoba koje su se prijavile na pozicije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a za koje su utvrdili povezanost sa strankama, tražili da se uklone s liste, ali i sankcioniraju kako bi se ova pojava spriječila.

O ovoj problematici razgovarali smo s predsjednikom Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“, stručnjakom za izborno pravo i nekadašnjim članom CIK-a BiH Vehidom Šehićem.

- Izborni zakon u tom smislu je jasan, predsjednici i njihovi zamjenici moraju biti nestranački ljudi. Mora postojati mehanizam provjere ako to već zakon traži. Da li CIK ima kapacitete da provjeri kroz političke stranke da li su članovi stranaka neki koji su se prijavili na javni poziv za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora, to je pitanje - kaže Vehid Šehić za „Dnevni avaz“.

Podnošenje ostavke

Dodao je da se kroz iskustva Koalicije „Pod lupom“ pokazuje da se takve stvari uglavnom mogu provjeriti.

- Mi tražimo nestranačke posmatrače, pa provjeravamo njihove društvene mreže, javljaju nam se i dugogodišnji posmatrači, kojih imamo više od 50, a koji znaju situaciju u svojim mjestima. Javljaju nam se i građani i mi to pokušavamo provjeravati. Kada se ovo tek uvelo, rekao sam da će to biti teško, jer, šta zapravo znači da je neko nestranački čovjek? Jer imamo slučajeve da neko, naprimjer, danas podnese ostavku i nije više član stranke - pojašnjava Šehić.

Smatra da je vrlo lako postati nestranački čovjek, ali da se treba razmišljati kako ubuduće raditi na ovim pitanjima.

- Ovo je razlog zašto treba uvesti nove tehnologije, jer će se time u mnogo čemu isključiti i odgovornost biračkih odbora, naročito kod identifikacije birača. Time bi se uvela elektronska biometrijska identifikacija birača, koja će spriječiti da jedan birač više puta glasa, a to se, nažalost, dešava. Ono što je još važnije jeste da će se koristiti skener, tako da birački odbor praktički neće biti u doticaju s glasačkim listićem, automatski će se skenirati glasački listić i na taj način utvrđivati rezultati s glasačkog listića - govori Šehić.

Nedostatak povjerenja

Mišljenja je da jedino skener može biti „stranački neopredijeljen“. Upitan koliko može biti problem ukoliko neko nije član niti jedne stranke, a njegov najbliži srodnik jeste, Šehić smatra da to nije nužno problem.

- Ne mora to značiti, jer imate slučajeva unutar jedne porodice da se različito glasa, ali uvođenje novih tehnologija mora biti obavezno na izborima 2026. godine, jer ćemo imati istu situaciju kao i u nizu izbornih ciklusa, a to je kontaminiran izborni proces zbog nesavjesnog rada dijela članova biračkih odbora, gdje se falsifikuje izborna volja birača, što prouzrokuje kod dijela građana to da ne izlaze na izbore, jer nemaju povjerenja u izborni proces i rezultate - ističe Šehić.

Govori da se baš zbog toga treba izvršiti pritisak prema vlasti, a i njihova je obaveza da zaštite glas svakog građanina.

Stranke su interesne grupe

Šehić smatra da bi osnovni zadatak stranaka koje čine zakonodavnu vlast trebao biti da štite glas građana, ali da mi imamo stranke koje su više interesne grupe, a manje stranke koje afirmiraju određenu ideologiju.

- To je najveći problem. Zbog toga je materijalni interes jedini motiv da se bave politikom, jer je to sigurno zanimanje, jako dobro plaćeno, a nemate nikakve odgovornosti. Smatram da bi se novim tehnologijama to moglo spriječiti - zaključio je Šehić.