U periodu januar - juli ove godine ukupan izvoz iz BiH iznosio je 9,36 milijardi KM i manji je za blizu 665,5 miliona KM ili 7,1 posto nego u istom periodu prošle godine.
Zemlje CEFTA-e
Istovremeno, prema podacima Agencije za statistiku BiH, naša zemlja je uvezla robe u vrijednosti 16,61 milijardu KM, pa je ukupan obim uvoza porastao za gotovo 648 miliona KM ili 3,9 posto u odnosu na prvih sedam mjeseci 2023.
Pokrivenost uvoza izvozom je na skromnih 56,3 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit iznosio je zabrinjavajućih 7,25 milijardi KM.
Dok uvoz raste, izvoz pada i kada je riječ o zemljama CEFTA-e, ali i EU, kao glavnog izvoznog tržišta bh. kompanija.
Trend koji traje već duže vrijeme posljedica je otežanih uvjeta poslovanja u zemljama EU, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović, ali i značajnih izdataka za podršku Ukrajini i druge troškove koji ne pomažu ekonomiji.
- Posljednja situacija u Evropi je pad prodaje u automobilskoj industriji, jer dio građana više nema kupovne moći da kupi automobil, a oni što imaju ne žele to sada kada se spominje i neka daljnja eskalacija. Istovremeno, pojedini proizvodni programi se zatvaraju, tako da zbog smanjenja potražnje naš izvoz pada. Ako pada Evropa, padamo i mi - kaze Pavlović.
Zdravlje građana
Drugi problem je što domaću proizvodnju država ne štiti, a prepušteni smo uvozu prehrambenih proizvoda, često i sumnjivog kvaliteta, pa i rizičnih po zdravlje građana.
Tek sporadično začudimo se da stotine miliona bacamo na uvoz vode koje još imamo u izobilju.
Tek sporadično začudimo se da stotine miliona bacamo na uvoz vode koje još imamo u izobilju.
- Uporno ponavljamo da hranu, vodu, pivo, meso ... možemo proizvoditi za svoje potrebe i tako značajno smanjiti uvoz. Ludilo je da ne koristimo nijedan mehanizam zaštite domaće proizvodnje. Uništili smo fabrike i prerađivačke kapacitete, jer je vrlo često lični interes bio važniji od opšteg, a ko može da ruča 12 puta danas ili da spava u tri kuće u tri države - ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
