NA DANAŠNJI DAN

Avdo Palić: 29. godišnjica smrti slavnog komandanta odbrane Žepe

Danas je četvrtak, 5. septembar/rujan 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 118 dana

Avaz

I. P.

5.9.2024

Na današnji dan 1995. godine, ubijen je slavni komandant odbrane Žepe Avdo Palić. Bio je pukovnik Armije RBiH i glavnokomandujući odbrane Žepe tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.).

Avdo Palić rođen je u mjestu Krivača kod Žepe. Tokom studija u Sarajevu je upoznao svoju suprugu Esmu, koja je također iz Žepe. Prije rata živjeli su u Vlasenici, gdje je Avdo bio zaposlen kao nastavnik u lokalnoj srednjoj školi. Za Bajram 1992. godine Avdo i Esma su otputovali u Žepu u posjetu rodbini. U međuvremenu, Avdin otac Murat je preminuo od srčanog udara nakon protjerivanja iz Krivače na putu za Srebrenicu.

Palić tada ostaje u Žepi i organizira otpor agresoru. Sljedeće tri i po godine branioci Žepe pružali su žestok otpor nadmoćnijem neprijatelju.

Odveden na razmjenu i ubijen

Na pregovorima o evakuaciji civila iz tzv. zaštićene zone Žepa, 27. jula 1995. godine, u ukrajinskom kampu UNPROFOR-a na Bokšanici kod Žepe, zajedno s Palićem, kukavički su zarobljeni i Mehmed Hajrić i Amir Imamović, članovi Ratnog predsjedništva Žepe. Njihova tijela ranije su identificirana i ukopana u haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu. Palić je iz Žepe odveden 4. avgusta u tajni vojni zatvor u Bijeljini, odakle ga je, 5. septembra 1995. godine, po naređenju Glavnog štaba Vojske RS, na razmjenu zarobljenika odveo kapetan Dragomir Pećanac i pripadnik VRS-a Željko Mijatović.

Upravo se taj datum, 5. septembar, smatra danom kada je ubijen, iako lokacija na kojoj se to dogodilo nije poznata. Prema nalazima, odnosno na osnovu posmrtnih ostataka Palića, zaključeno je kako je najvjerovatnije ubijen pucnjem u glavu. Pretpostavlja se da mu je pucano s leđa.

Palićevi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice u novembru 2001. godine u Vragolovima kod Rogatice, zajedno s ostacima još osam žrtava. Potraga za kostima trajala je 14 godina. Masovnu grobnicu u Vragolovima 2001. godine otkrio je Jusuf Karahmet, nekoliko mjeseci nakon što se vratio svojoj kući. Ekshumacija je obavljena 3. novembra iste godine. Ekshumirano je devet kompletnih tijela, a dvije lobanje nađene su nekoliko metara van grobnice. U Palićevom slučaju uzorak nije bio "genetski dovoljno dobar", zato je pri prvom podudaranju s uzorcima krvi u ICMP-ovoj bazi pokazana podudarnost s Palićevom sestrom i djecom u svega 22 posto. Nakon neuspješne DNK analize Palić je ukopan na mezarju u Visokom, pod oznakom NN. Druga analiza DNK je obavljena u augustu 2009. godine i s preciznošću od 99,99 posto dokazala da je riječ o skeletnim ostacima Avde Palića.

Johan Kristijan Bah. Wikipedia.org

Rođen njemački kompozitor Johan Kristijan Bah

1735 - Rođen njemački kompozitor, pijanist i dirigent Johan Kristijan Bah (Johann Christian Bach), najmlađi sin Johana Sebastijana (Sebastian), koji je živio i u Milanu i Londonu, pa je nazivan "italijanski Bah" i "engleski Bah". U Engleskoj se proslavio kao pijanist i organizator muzičkog života te bio muzički učitelj kraljice Šarlot (Charlotte). Djela: 15 opera, više od 60 simfonija, 37 klavirskih koncerata, 13 uvertira, klavirske sonate, kamerna muzika.

1791 - Njemački kompozitor Jakob Libman Ber (Liebmann Beer), poznat kao Đakomo Majerber (Giacomo Meyerbeer), koji je odigrao vidnu ulogu u stvaranju francuske velike opera, rođen je na današnji dan. Bio je veoma popularan, ali je njegova muzika izazivala i mnoge polemike. Djela: opere "Hugenoti", "Afrikanka", "Robert Đavo", "Prorok".

1857 - Umro francuski filozof i matematičar Ogist Kont (Auguste Comte), jedan od osnivača filozofije pozitivizma i sociologije. Želio je da reformiše nauku, filozofiju i religiju tako da odgovaraju "pozitivnom stadijumu" razvoja društva. Djela: "Kurs pozitivne filozofije", "Rasprava o cjelini pozitivizma", "Sistem pozitivne politike", "Pozitivistički katehizam".

1902 - Rođen američki filmski producent Daril Frensis Zanuk (Darryl Francis Zanuck), koji je 1933. osnovao filmsku kompaniju "Tventi senčeri foks" (20th Century Fox). Bio je producent niza značajnih filmova: "Plodovi gnjeva", "Sve o Evi", "Viva Zapata!", "Najduži dan", "Korijeni neba", "Mladi gospodin Linkoln".

1914 - Njemački vojnici u Prvom svjetskom ratu ubili francuskog pisca i filozofa Šarla Pjera Pegija (Charles Pierre), jednu od ključnih javnih ličnosti u oslobađanju nevino osuđenog kapetana Alfreda Drajfusa (Dreyfus). Kao urednik lista "Petnaestodnevne sveske" razobličio je pozadinu montiranog sudskog procesa Drajfusu kao navodnom njemačkom špijunu. Djela: drama "Jovanka Orleanka", eseji "Naša mladost", "Novac".

mondo.ba

Rođena američka glumica Rakel Velč

1940. – Rođena američka glumica Rakel Velč (Raquel Welch). Na prelazu iz 1960-ih u 1970-e, bila je jedna od najpoznatijih američkih glumica, te nastupala u raznim žanrovima: u vesternu “Bandolero” (1968.), kao kontroverznoj komediji “Myra Breckinridge” (1970.). Iste godine zajedno s Tomom Džonsom (Jones) nastupala je u raskošnoj tv produkciji “Raquel”. Nakon kraćih izleta u muziku, gdje je objavila singl "This Girl's Back In Town", od 1990-ih nadalje uglavnom je glumila u televizijskim serijama. Smatra se posljednjom filmskom zvijezdom koju je kreirao sistem studija (studio system). Njena kćerka Teni (Tahnee) također je glumica. Rakel je preminula u Los Anđelesu, 15. februara 2023.

1946. - Fredi Merkuri (Freddie Mercury), legenda rok muzike i pjevač jedne od najboljih svjetskih rok grupa “Queen”, rođen je na današnji dan. Samo dan prije smrti, Merkjuri je u zvaničnom saopćenju javno priznao da je obolio od AIDS-a. Azijsko izdanje magazina „Time“ proglasio je Merkjurija za jednog od najutjecajnijih Azijata u proteklih 60 godina. Godine 2008., Merkjuri je u izboru magazina „Rolling Stone“ zauzeo 18. mjesto na listi od 100 najuspješnijih pjevača svih vremena. Krasio ga je moćan glas raspona od čak četiri oktave, što ga je svrstalo među najbolje vokale, ne samo tadašnje muzičke scene, nego uopće u muzičkoj historiji. Osim toga, Fredi je imao izuzetan talent za pisanje pjesama i muzike. Prema mišljenju muzičkih znalaca, njegova najbolja i u svijetu najpoznatija pjesma je "Bohemian Rhapsody", s albuma “A Night at the Opera” iz 1975. godine. Napisao je veliki broj pjesama koje se i danas pjevaju, poput "We are the Champions", "Crazy Little Thing Called Love", "Barcelona", “Killer Queen” i "Love of My Life".

1951. - Rođen Majkl Kiton (Michael Keaton), američki glumac, producent, reditelj i nekadašnji komičar. Postao je poznat tokom osamdesetih zahvaljujući ulogama u komedijama “Noćna smena”, “Gospodin mama”, “Opasni Džoni” i “Bitlđus”, a potom je stekao svjetsku slavu ulogom Betmena/Brusa Vejna u filmovima “Betmen” i “Povratak Betmena”. Nakon uspjeha s Betmenom, Kiton je nastupio u brojnim dramskim, romantičnim i akcionim filmovima među kojima se ističu “Tim iz snova”, “Mnogo buke ni oko čega”, “Moj život”, “Novine”, “Robokap”. Godine 2006., režirao je dramu “Vedri džentlmen” u kojoj je ujedno igrao i glavnu ulogu. 

Armin Durgut/PIXSELL

Nikola Kojo, glumac i reditelj, slavi 57. rođendan

1967. - Rođen Nikola Kojo, srbijanski i regionalni glumac i reditelj kao i TV voditelj kviza “Najslabija karika”. Ime Nikola je dobio po pradjedu, koji je bio protojerej u Mostaru. Kojo je na filmu debitirao s nepunih 11 godina, ulogom dječaka Ivana u filmu “Rad na određeno vrijeme” iz 1980. godine. Tokom 1980-ih, odigrao je zapažene uloge u filmu “Igmanski marš” i TV seriji “Sivi dom”, te jednu od glavnih uloga u tri nastavka (“Šta se zgodi kad se ljubav rodi”, “Žikina dinastija”, “Druga Žikina dinastija”) vrlo popularnog filmskoga serijala “Lude godine”, što ga je profilirao u jednog od najpoznatijih glumaca mlađe generacije u tadašnjoj SFR Jugoslaviji. Godine 1992., odigrao je glavnu ulogu u filmu Srđana Dragojevića „Mi nismo anđeli“. Tokom 2013. i 2014. godine, vodio je emisiju "Šou svih vremena", koja je emitirana na RTS-u.

1997. - U 87. godini preminula misionarka Majka Tereza, koja je u Kalkuti 1950. osnovala družbu „Sestre misionarke ljubavi“. Gotovo 2000 redovnica raznih nacionalnosti posvetile su se siromašnim, bolesnim i umirućim ljudima (posebno gubavcima) u Indiji i na svim kontinetima. Duže od 45 godina Majka Tereza služila je siromašnima, bolesnima, siročadi i umirućima. Dobitnica je Nobelove nagrade za mir 1979. godine. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.