U sklopu Sarajevo Festa danas je u Sarajevu održana rasprava o sekularizmu u Bosni i Hercegovini na kojoj su govorili Samedin Kadić, Franjo Šarčević i Tarik Haverić, a moderator rasprave bio je novinar "Dnevnog avaza" Danijal Hadžović.

Fokus rasprave bio je na pitanju da li je Bosna i Hercegovina danas sekularna država, s osvrtom na činjenicu da je 1992. godine jedan od ciljeva bio izgradnja jedinstvene, nezavisne i sekularne BiH.

Profesor Samedin Kadić s Fakulteta islamskih nauka iznio je svoje protivljenje inicijativama za otvaranje mesdžida u obrazovnim ustanovama.

- Protivim se otvaranju mesdžida u školama i na fakultetima. U Sarajevu već postoji dovoljan broj džamija i nema potrebe za dodatnim vjerskim prostorima u obrazovnim institucijama - izjavio je Kadić, naglašavajući važnost neutralnosti obrazovnog sistema.

Osnivač portala Prometej.ba Franjo Šarčević istakao je kako sekularizam ne znači isključivanje religije iz društva, već osiguravanje jednakih prava za sve građane, bez obzira na vjersku pripadnost. Osim toga, dodao je da je religijski element privilegiran u bosanskohercegovačkom društvu, čega praktikanti religije nisu svjesni.

Programski direktor Sarajevo FEST-a, reditelj Haris Pašović otvorio je pitanje o sve većem uticaju neformalnih vjerskih autoriteta u društvu.

- Svjedoci smo da religijsko oblikovanje nije više samo u rukama zvaničnih vjerskih zajednica. Društvene mreže su postale platforma za pseudošejhove, koji šire svoje interpretacije religije, često suprotne zvaničnim stavovima. U Zagrebu imamo fenomen ‘klečavaca’, u Srbiji i Republici Srpskoj razne oblike parareligijskih propovijedi, što često vodi ka fanatizmu i radikalizmu. Da li je sekularna država instrument koji može pomoći religijskim zajednicama da se zaštite od ovih toksičnih uticaja, posebno prema mladima? - upitao je Pašović.

Ugledni politolog i prevoditelj, univerzitetski profesor, Tarik Haverić osvrnuo se na problem selektivnosti u društvu:

- Upozoravam na selektivnost u mišljenju, jer s njom nema napretka. Emocija nikad nije dobar savjetnik. Ne mislim da će iko ovdje reći da je protiv ravnopravnosti, ali subjekti ravnopravnosti nisu samo pojedinci, već i država. Puno pažnje se posvećuje Francuskoj, dok se zaboravlja Iran. Problem islama nije problem Francuske prema islamu, već problem Irana prema islamu.

Haverić je zaključio da “od sekularnosti vjerske zajednice mogu imati samo koristi.”

Na kraju, Haverić je kritički komentirao selektivnost u društvenom stavu prema određenim figurama:

“Imamo jedinstven stav prema negatorima genocida, dok se Erdogana ovdje dočekuje kao prijatelja, iako on negira armenski genocid. Ovakva selektivnost otežava provođenje reformi”.

Rasprava je privukla interes građana Sarajeva, intelektualaca i predstavnika različitih organizacija civilnog društva, što je istaklo važnost teme sekularizma u BiH i njenog utjecaja na društvo danas.