Na današnji dan 1985. godine, rođen je Senijad Ibričić, bivši bosanskohercegovački fudbaler i reprezentativac.

Fudbalsku karijeru je započeo nastupavši za NK Podgrmeč iz Sanskog Mosta. Godine 2004., potpisao je za NK Zagreb i već prve sezone postao jedan od boljih igrača kluba. Nakon četiri godine igranja u zagrebačkom klubu potpisuje 5-godišnji ugovor za Hajduk. U sezoni 2009./10. postaje glavni igrač Hajduka i na kraju sezone dobiva nagradu žutu majicu “Sportskih novosti” te postaje prvi igrač Hajduka još od 1992. i Gorana Vučevića koji je dobio tu prestižnu nagradu. U avgustu 2010. mu je dodijeljena nagrada Hajdučko srce koju dobivaju igrači Hajduka koji na terenu pokazuju najveću borbenost. Nakon Hajduka igrao je za Lokomotiv Moskva, potom Gaziantepspor, Kasimpasu, Erciyespor, Vardar, Karsiyaku, Sepahan, Koper te Domžale u kojima je okončao karijeru u julu 2022. godine.

Za reprezentaciju BiH odigrao je 60 utakmica.

Nakon okončanja igračke karijere bio je sportski direktor Domžala sve do avgusta 2023. godine, kada je stigao u FK Sarajevo na poziciju sportskog direktora, koju je obavljao do juna ove godine.

Rekreativni fudbal 

U julu ove godine odlučio je da se reaktivira, ali u rekreativnom i veteranskom fudbalu, pa će u narednoj sezoni igrati u petoj ligi Slovenije u NK Šmartno, koji je putem društvenih mreža objavio da se Ibričić pridružio timu koji igra u MNZ Ligi pod pokroviteljstvom MNZ Ljubljana.

- Sada uživam u druženju kroz igru. Fudbal mi je uvijek u krvi i ne mogu od toga pobjeći, čak ni u penziji. Ovo je novi nivo druženja u rekreativnom i veteranskom fudbalu. Radujem se utakmicama, a posebno druženju s ovim momcima. Privukla me vizija kluba i sa zadovoljstvom sam došao da svojim bogatim iskustvom pomognem u razvoju igrača i kluba - rekao je Ibričić za zvaničnu stranicu kluba.

Bivši bh. reprezentativac je tokom ljetne pauze bio i kapiten mininogometne selekcije BiH na Evropskom prvenstvu koje je održano u Sarajevu.

Rođen engleski pisac Tomas Sterns Eliot

1888. - Rođen engleski pisac američkog porijekla Tomas Sterns Eliot (Thomas Stearns), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1948., čija poezija zrači pobunom protiv jalove industrijske, materijalističke civilizacije. Djela: "Sabrane pjesme", "Sabrani eseji", poetske drame "Ubistvo u katedrali", "Porodični sastanak", "Koktel-partija".

1889. - Njemački filozof Martin Hajdeger (Heidegger), jedan od najznačajnijih mislilaca 20. vijeka, profesor univerziteta u Frajburgu, rođen je na današnji dan. Bio je zaokupljen smislom bivstvovanja i istraživanjima koja je imenovao izrazom "fundamentalna ontologija", namjeravajući da dovede u smisaono razotkrivajuću vezu bivstvovanje i vrijeme, ali na način bitno različit od razjašnjenja u tradicionalnoj nauci i metafizici. Djela: "Bivstvovanje i vrijeme", "Kant i problem metafizike", "Šta je metafizika", "Uvod u metafiziku", "Šta znači mišljenje", "Šta je to filozofija", "Niče", "O suštini istine", "Šumske staze", "Kantova teza o bivstvovanju", "Oznake na putu".

1893. - Rođen srbijanski pisac Miloš Crnjanski, izuzetan stilista, vjerovatno najveći "mađioničar riječi" u srpskoj literaturi. Radio je kao profesor i novinar, a od 1928. bio je u diplomatskoj službi, u kojoj ga je u Rimu zatekao Drugi svjetski rat, odakle je otišao u London. Iz emigracije se vratio u domovinu 1965. U romanu "Seobe”, čiji je prvi dio napisao 1929., a drugi 1962., uspio je da poetizuje historijsku viziju inspirisanu tragičnim rasijanjem Srba, a da je ne liši činjenične osnove - roman je velika historijska freska i poema o lutanju i bespuću. Ostala djela: romani "Dnevnik o Čarnojeviću", "Kap španske krvi", "Kod Hiperborejaca", "Roman o Londonu", pjesme "Lirika Itake", "Lament nad Beogradom", novela "Priča o muškom", drame: "Maska", "Konak", "Nikola Tesla", putopisi "Ljubav u Toskani", "Knjiga o Njemačkoj", "Naša nebesa", "Naše plaže na Jadranu", "Boka Kotorska". Po dolasku u Beograd je objavio posljednje djelo - "Embahade".

1898. - Američki kompozitor Džordž Geršvin (George Gershwin), koji je u klasičnu muziku unio elemente folklora, popularne muzike, crnačkih duhovnih pjesama i bluza, rođen je na današnji dan. Djela: opera "Porgi i Bes", simfonijska fantazija "Amerikanac u Parizu", "Klavirski kloncert u F-duru", kompozicije za klavir i orkestar, "Melanhonična rapsodija" (kod nas pogrešno prevedena kao "Rapsodija u plavom"), muzika za filmove.

1923. - Rođen Mija Aleksić Cule, srbijanski filmski, pozorišni i tv glumac izuzetno popularan 1960-ih-1970-ih po komičnim ulogama u tada popularnim jugoslavenskim TV serijama i filmovima. Aleksić se glumom počeo baviti 1943., prvo kao član ansambla Srpskog narodnog pozorišta iz Kragujevca. Prvi dugometražni film koji je snimio bio je “Opštinsko dijete” (1953.). Za Aleksićevu karijeru presudna je bila televizija i jedna od prvih domaćih humorističkih serija – “Servisna stanica”, scenarista Radivoje Lole Đukića i Novaka Novaka. Lik koji je glumio - v.d. Raka bio je dobro omiljen kod publike, a u istoj seriji glumio je i Miodrag Petrović Čkalja, pa su njihovi međusobni sukobi i nesporazumi tjerali publiku u salve smijeha. Nakon ove serije, Cule i Čkalja postali su nerazdvojni komičarski duo u cijelom nizu TV serija. Na vrhuncu karijere Aleksić je doživio tešku porodičnu tragediju - smrt sina Boriše, od kada je počeo oboljevati i povlačiti se sa scene. Godine 1992., odigrao je svoju posljednju filmsku ulogu u filmu “Tango argentine” Gorana Paskaljevića, za koju je dobio Grand Prix na Festivalu u Nišu.

1945. - Umro mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, profesor Muzičke akademije u Budimpešti, koji je razvio originalan stil, prožet elementima mađarske narodne muzike. Djela: simfonijska poema "Košut", klavirske kompozicije "Allegro barbaro", "Mikrokozmos", opera "Dvorac Modrobradog", baleti "Drveni princ", "Čudesni mandarin", gudački kvarteti, koncerti za orkestar, klavir, violinu, violu, "Muzika za gudače, udaraljke i čelestu", "Sonata za dva klavira i udaraljke".

1948. - Rođen Mauricio Guči (Maurizio Gucci), kreator i vlasnik modne kuće "Gucci". Bio je sin glumca Radolfa Gučija i unuk osnivača preduzeća Guča Gučija. Ubicu je angažovala njegova bivša supruga Patricija Ređani (Patrizia Reggiani).

Haris Džinović, bh. pjevač narodne muzike, slavi 73. rođendan

1951. - Haris Džinović, bosanskohercegovački pjevač narodne muzike tekstopisac i kompozitor, danas slavi 73. rođendan. Na muzičkoj sceni pojavio se 1981. godine s ansamblom “Sar e Roma” pod čijim je imenom snimio tri albuma. Nakon raspada sastava, 1989. nastavlja sa samostalnom karijerom tokom koje je snimio 7 albuma. Poznat je po mnogim hitovima: "I tebe sam sit kafano", "Laže mjesec", "Dajte vina,hoću lom", "Rano je za tugu", "Ostariću, neću znati", "Jesu l' dunje procvale", "Sjećaš li se one noći", "Noćas mi je srce ranjeno", "Kako mi nedostaješ", "Traži,traži", "Muštuluk", "Pariške kapije", "Odlaziš od mene" i drugih.

1976. - Umro Lavoslav Ružička, jugoslavensko-švajcarski naučnik češkog porijekla. Nosilac je osam počasnih doktorata — četiri za nauku, dva za medicinu, i po jednog za prirodne nauke i pravo. Godine 1939., dobio je Nobelovu nagradu za hemiju.

1990. - Preminuo Alberto Moravija (Moravia), italijanski književnik, koji je stekao svjetsku slavu djelima o moralnom raslojavanju italijanske buržoazije. Djela: romani "Ravnodušni ljudi", "Prezir", "Rimljanka", "Dosada", "Konformist", "Ćoćara", "Ja i on", "Pažnja", "Unutrašnji život", "Godina 1934"; pripovijetke: "Rimske priče", "Automat", "Drugi život".

2008. - Umro Pol Njumen (Paul Newman), američki filmski glumac, reditelj i oskarovac, koji se istakao psihološki iznijansiranim interpretacijama likova snažnih personalitija. Filmovi: "Dugo toplo ljeto", "Slatka ptica mladosti", "Nasilje", "Buč Kesidi i Sandens Kid", "Sudija za vješanje", "Žaoka", "Pakleni toranj", "Bafalo Bil i Indijanci", "Boja novca" (Oskar); režija - "Rejčel, Rejčel", "Utjecaj gama zraka na sablasne nevene".