U Bosni i Hercegovini danas se obilježava Dan državnosti. U povijesti naše domovine franjevci su oni bez kojih ova država i ovaj prostor ne bi bili zamislivi.

Reporteri “Dnevnog avaza” posjetili su Franjevački samostan u Fojnici i razgovarali s gvardijanom fra Mariom Katušićem.

Bogatstvo različitosti

Prvi franjevci u Bosnu su došli 1291. godine, kada su u Srebrenici izgradili svoj prvi samostan. Poslije su nastanili i ostala mjesta, a danas su u BiH sačuvana tri franjevačka samostana, u Fojnici, Kraljevoj Sutjesci i Kreševu.

- Mi smo poput neke planine u Bosni. Ona bi bila nezamisliva, recimo, bez Vranice, tako su i fratri dio BiH. Sigurno je da ljudi znaju vrijednost nas franjevaca - kaže gvardijan i župnik fra Mario Katušić.

Gvardijan Katušić smatra da različitost koju BiH ima trebamo prihvatiti kao bogatstvo.

- U BiH možemo živjeti dobar život, gradeći je, prije svega, kao zajednicu u kojoj jedni druge poštujemo, u kojoj jedni od drugih učimo i zajednicu u kojoj mladi žele ostati. Mladi nam odlaze, šta ćemo onda? Ostat će nam pusta zemlja. Zato mislim da BiH treba raditi na svome ekonomskom napretku i evropskom putu. Svako od nas treba raditi na sebi, na svome ljudstvu, na svome biću koje je od Boga dato. Stalno govorimo o vjeri i kroz vjeru, a često zaboravljamo biti čovjeku čovjek. Mislim da u BiH možemo živjeti zajedno, gradeći BiH kao zajednicu u kojoj jedni druge poštujemo, u kojoj jedni od drugih učimo i zajednicu koja ekonomski raste - navodi gvardijan Katušić.

Mladi ljudi

Kaže da franjevcima Bosna nikada nije bila druga domovina.

- Nama Bosna nikada nije bila druga domovina, ona je nama prva, ona koju volimo i želimo je graditi. Želimo da BiH koju franjevački red voli ostane i za buduća vremena mladim ljudima, da imaju biti na što ponosni. Nadam se i volio bih da svaki stanovnik voli BiH barem upola onoliko koliko je fratri vole - zaključuje gvardijan Katušić.

Muzejsko blago

Samostan u Fojnici potječe iz 14. stoljeća, a u sklopu njega djeluje muzej u koji dolaze posjetioci iz cijelog svijeta. Bogata biblioteka predstavlja važan povijesni arhiv, a tu se mogu pogledati i brojni drugi eksponati, poput zanatskih alata, narodnih nošnji, ukrasnih nakita, sobe numizmatike i najvrednije - bosansko-franjevačka ostavština. Tu je i nezaobilazna „Ahdnama“, dokument kojim je osmanski sultan zagarantirao vjerske slobode bosanskim franjevcima prije 560 godina.