Državno tužilaštvo, Odbrane i oštećena uložili su žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH na prvostepenu presudu kojom je Zoran Ilić osuđen na 11 godina zatvora zbog prisilnog nestanka 16 Bošnjaka u mjestu Rudo kod Rogatice 1992. godine, a Radenko Ilić oslobođen optužbi, navodi Detektor.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uložilo je žalbu na dio presude kojom je Radenko Ilić oslobođen optužbi, navodeći da nisu cijenjeni svi izvedeni dokazi. Postupajući tužilac Ahmed Mešić kazao je da žalbu ulažu i u pogledu visine izreče kazne za optuženog Zorana Ilića.

- Smatramo da je Sud BiH precijenio olakšavajuće okolnosti u odnosu na posljedice ovog djela u dijelu žalbe za izrečenu visinu kazne - kazao je Mešić.

Razmatranje žalbe

Advokatica Zorana Ilića, Nada Mandić, kazala je da je Sud donio odluku poklanjajući vjeru svjedocima koji su mijenjali iskaze i čiji se iskazi međusobno razlikuju, zbog čega se iz presude može izvući zaključak da je njen branjenik u isto vrijeme izgledao potpuno drugačije.

- Zoran je, prema iskazima tih svjedoka, u isto vrijeme bio plav, nizak, s plavim očima, kao i bradati crni srpski vojnik sa šajkačama i kokardama - kazala je Mandić objašnjavajući da je, osim toga, povrijeđeno i pravo na pravičan postupak, jer Prvostepeno vijeće Suda BiH nije dozvolilo izvođenje predloženih dokaza Odbrane.

Ona je od Apelacionog vijeća tražila razmatranje žalbe te ukidanje prvostepene presude i oslobađanje Zorana Ilića, ili vraćanje u ponovljeni postupak i izvođenje odbijenih dokaza.

Veljko Čivša, branilac Radenka Ilića koji je oslobođen optužbi, u odgovoru na žalbu Tužilaštva je rekao da iz iskaza svjedoka proizilazi zaključak da optuženog niko nikada nije vidio niti spomenuo, navodeći da je presuda Suda BiH bila ispravna.

Oštećena Senija Omeragić podnijela je žalbu na prvostepenu presudu, ali se nije pojavila u Sudu zbog zdravstvenih poteškoća. Umjesto nje, ročištu su prisustvovale kćerke Almina Omeragić i Nermina Žunić. Predsjedavajući Apelacionog vijeća Staniša Gluhajić kazao je da će se žalba razmatrati bez obzira što oštećena nije pristupila ročištu.

Prisilno odvođenje civila

Nepravosnažnom presudom Zoran Ilić je osuđen na 11 godina zatvora jer je 19. juna 1992. godine, kao pripadnik Rogatičke brigade Vojske Republike Srpske, učestvovao u prisilnom nestanku 16 muškaraca - civila bošnjačke nacionalnosti - u mjestu Rudo kod Rogatice. Radenko Ilić, koji je s njim bio optužen za zločin protiv čovječnosti, oslobođen je krivice po istoj optužnici.

- Vijeće je utvrdilo da su oštećeni bili civili koji uživaju zaštitu i ne postoje dokazi da su učestvovali u borbenim dejstvima - rekao je predsjedavajući Vijeća Darko Samardžić tokom izricanja prvostepene presude, te dodao da su oštećeni bili u civilnoj odjeći, nenaoružani i nisu pružali otpor.

Da je Zoran Ilić učestvovao u odvođenju 16 muškaraca iz podruma kuće u vlasništvu Miroslava Jovičića u donjem dijelu naselja Rudo, od kada im se gubi svaki trag, Vijeće je utvrdilo na osnovu iskaza svjedoka očevidaca koji su bili u podrumu.

Saslušani svjedoci su, prema nepravosnažnoj presudi, poznavali Ilića od ranije, navodeći da je razvozio hljeb.

Apelaciono vijeće Suda BiH će odluku o žalbama donijeti u zakonom predviđenom roku.