Knjiga “Brčko arbitraža - sjećanja i svjedočanstva” akademika Ejupa Ganića, nedugo nakon što je izašla iz štampe, već se smatra jednom od najznačajnijih historijskih knjiga u BiH, ali i udžbenikom koji detaljno opisuje važno poglavlje i postdejtonsku pobjedu naše zemlje. Nagrada u kategoriji najboljeg udžbenika za visoko obrazovanje upravo je i dodijeljena akademiku Ganiću na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Sarajevu.
Težak proces
U razgovoru za “Dnevni avaz”, Ganić podsjeća da su i pregovori u Dejtonu bili na ivici propasti ako se ne nađe rješenje za Brčko, pa je i odlučeno da ovaj grad bude predmet arbitraže. Zbog povrede i liječenja u Dejton nije putovao, ali mu je 1996. Predsjedništvo BiH povjerilo ovaj težak proces koji je trajao pune tri godine.
- Srbi su “betonirali” sve u Brčkom. Bila je tu komanda vojske i policije, iz tog grada su protjerani svi Bošnjaci i Hrvati. Arbitraža je bila poput pokušaja da nekom vučjaku izvučete parče mesa iz usta. Bila je to najduža arbitraža u Evropi – sjeća se akademik Ganić.
Prvi pozitivan korak bilo je osiguravanje da prvi američki zvaničnik, prvi supervizor za Brčko Robert Farand (Farrand) uđe u grad, potom su tekli i mukotrpni pregovori o povratku prognanih, a kako riješiti status grada pokušavalo se diskutirati na sjednicama PIC-a, kao i na tri međunarodne konferencije.
- Oko Brčkog je bio napravljen taj neki biološki zid, sa stalnim dovođenjem ljudi koji su protjerani, kako iz Knina, tako i iz nekih mjesta u BiH koja su napustili usljed ratnih djejstava. To su uglavnom bili ljudi koji su doživjeli porodičnu tragediju, pa ih je bilo gotovo nemoguće pomjeriti, kako bi se vratili Bošnjaci i Hrvati koji su ranije protjerani. Nakon dvije godine arbitraže povratka nije bilo – kaže Ganić.
Ključne greške
Ukazivano je na ključne greške iz Dejtona – opstrukciju povratka i blokade u odlučivanju, rađene su razne ekonomske i druge studije pa se nakon tri arbitraže u Rimu i Beču došlo do konačnog rješenja. Odluku međunarodnog arbitra Roberta Ovena (Owen) od 5. marta 1999., godinu kasnije potvrdio je Međunarodni arbitražni tribunal. Brčko Distrikt BiH od tada je posebna administrativna jedinica u sastavu države.
- Knjigu sam davno završio, ali sam je objavio prošle godine, kada se počelo raspravljati o razdruživanju i otcjepljenju. Vi znate da je drugi entitet sada sastavljen iz dva dijela. Brčko je na neki način čuvar BiH i primjer kako ova zemlja treba da izgleda. Rješenje za Brčko dalo je Dejtonu neku održivu situaciju, a ono je najbolje za same građane Distrikta, gdje se objektivno bolje živi nego u entitetima – ističe Ganić, te dodaje da bi entiteti, posebno Vlada FBiH, trebali više ulagati u Distrikt.
Snage NATO-a
U periodu političkih i sigurnosnih kriza, Brčko se često spominje i kao lokacija na koju se u svakom momentu mogu stacionirati NATO snage. Ganić pojašnjava da je razlog u tome što su NATO i SAD preuzeli obavezu da štite provedbu Dejtonskog sporazuma.
- S druge strane, ako dovodite NATO trupe, onda ih dovodite u sredinu gdje nema vlada entiteta. Kroz Distrikt se štiti postojanje ove države, tu bi NATO snage brzo intervenisale – dodaje Ganić.