RIJEČ STRUKE

Profesor Samir Đug o posljedicama "betonizacije" kvadranta C: Trujemo se svaki dan, u pitanju je opstanak svakog od nas

Meni je to propast načina razmišljanja Zavoda za planiranje KS, ako je “betonizacija” naša sudbina, onda ne znam šta da kažem, ističe profesor Đug

Prof. Đug: Brojni problemi. Avaz

Alen Bajramovic

prije 23 sata 9 minuta

Ne stišavaju se reakcije na Nacrt regulacionog plana “Kvadrant C - Marijin Dvor”, kojim je predviđena dalja devastacija užeg centra grada, izgradnja megalomanskih građevina poput one iza koje stoji Amer Bukvić, postavljanjem novih barijera na pravcima tzv. vjetrokoridora, pa čak i uzurpacija imovine Prirodno-matematičkog fakulteta.

Odlučna da brani svoju imovinu, ova institucija čak je formirala krizni štab i najavila da će se, ako treba, sa studentima i građanima i fizički suprotstaviti ovakvim namjerama.

Niz problema

Profesor ekologije i botanike na PMF-u Samir Đug ističe da Sarajevo ima niz ekoloških problema, koji nikako da se nađu na listi prioriteta.

- Uvijek to u ovo doba godine bude zagađenje zraka, a onda se za to veže i čitav niz problema u vezi s urbanim planiranjem. Jedan od njih je nedostatak urbanih zelenih površina. Pravila EU su da je to minimum devet kvadratnih metara zelene površine po stanovniku u urbanoj sredini, a bilo bi optimalno da imamo od 10 do 15 metara. Kad vidimo da se najveća urbana zelena površina u Sarajevu zove Veliki park, a veličine je nečije malo bolje bašte, onda je jasno koliko vodimo računa o urbanom zelenilu. I ovaj kvadrant gdje se planira gradnja tih visokih zgrada prvenstveno je namijenjen za zelenu površinu koja nedostaje. Nedostaje zato što se u blizini nalazi kampus u kojem će se naći veliki broj studenata koji nemaju kontakt sa zelenilom, imamo i veliki broj stanovnika u Novom Sarajevu koji gube taj dodir, a narušavaju se i zračni koridori. Meni je to propast načina razmišljanja Zavoda za planiranje KS. Ako je “betonizacija” naša sudbina, onda ne znam šta da kažem – kaže profesor PMF-a Samir Đug.

Saobraćajni kolaps

U takvoj situaciji, naglašava, s gotovo 170.000 registriranih vozila u KS, od kojih je 40 posto s normom 3 i 4, nije teško zaključiti s kakvim posljedicama se građani svakodnevno suočavaju.

- Uvijek imate saobraćajne kolapse, pa ako imate na jednom kilometru 500 automobila koji emituju takve otrove, mi se trujemo svaki dan. Vidimo da to kod vlasti ne funkcioniše i jedina nada je buđenje svijesti građana. U pitanju je opstanak i život svakog od nas u ovom gradu, a svi, prema Povelji UN-a, imamo pravo na čistu i zdravu životnu sredinu. To nam ovi koji donose odluke u Sarajevu, na svim nivoima vlasti, onemogućavaju – ističe profesor Đug.

ČINJENICE

- Pravila EU su da je to minimum devet kvadratnih metara zelene površine po stanovniku u urbanoj sredini, a bilo bi optimalno da imamo od 10 do 15 metara.

- Kvadrant gdje se planira gradnja tih visokih zgrada prvenstveno je namijenjen za zelenu površinu koja nedostaje.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.