Svjedoci Državnog tužilaštva ispričali su da se na sjednicama Ratnog predsjedništva u Bugojnu nije donosila odluka o zarobljenicima koji trebaju ići u Kazneno-popravni zavod (KPZ) u Zenicu 1993. godine.
Ismet Duvnjak, nekadašnji član Ratnog predsjedništva u Bugojnu, kazao je da se na sjednicama ovog organa raspravljalo o logističkim potrebama, gdje su sačinjavani i zapisnici.
Tužilac Mladen Vukojčić predočio je svjedoku zapisnik sa 84. sjednice iz augusta 1993. godine u kojem se traži dostava spiska zarobljenika prije odlaska u KPZ Zenica, kako bi Ratno predsjedništvo donijelo stav o tome.
- Na sjednicama na kojima sam ja prisustvovao, nikad se nije donijela takva odluka - kazao je svjedok.
Navodi iz istrage
Duvnjak je potvrdio navode iz istrage gdje je izjavio da smatra “da su pojedinci iz vojnog vrha i Ratnog predsjedništva ubacivanjem akata htjeli izbjeći odgovornost pojedinaca iz vojnog vrha”.
Ispričao je da su zarobljeni pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) po komandi Trećeg korpusa trebali biti prebačeni, ali da mu nije poznato šta je dalje bilo.
Odbrani je potvrdio i da se, naredbom Trećeg korpusa, za komandanta Operativne grupe (OG) Zapad postavlja Selmo Cikotić, koji je došao u Bugojno u martu 1993. godine.
Cikotićevoj braniteljici Edini Rešidović je svjedok potvrdio da je optuženi bio vojno angažovan u Gornjem Vakufu, te da je komanda OG-a bila smještena gdje i Općinski štab u Bugojnu.
Duvnjak je svjedočio na suđenju Dževadu Mlaći, optuženom u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, i Cikotiću, bivšem komandantu OG-a Zapad Armije BiH. Mlaćo se tereti da je naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a u optužnici se navodi i da je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu zbog navodno bezbjednosnih i tehničkih razloga. Cikotić je optužen da nije spriječio podređene pripadnike Armije RBiH da počine krivična djela, kao i da je propustio da preduzme mjere zbog mučenja i ubistava ratnih zarobljenika.
Abdulah Jeleč, nekadašnji komandant Općinskog štaba Odbrane Bugojno, ispričao je da je po funkciji bio član bugojanskog Ratnog predsjedništva 1993. godine, te da nije prisustvovao svim sjednicama, jer je u to vrijeme, kako je rekao, bio napad HVO-a i Hrvatske vojske na Gornji Vakuf, gdje je bio angažovan sa svojim jedinicama.
Tužilac Vukojčić prezentirao je svjedoku zapisnik sa 84. sjednice, gdje je konstatovano prisustvo svjedoka i u kojem se traži dostavljanje spiska zarobljenika prije odlaska u KPZ Zenica, kako bi Ratno predsjedništvo donijelo stav o tome.
“Uopšte se ne sjećam da je to bilo na dnevnom redu. Ne sjećam se oko toga ničega”, kazao je svjedok.
Na pitanje tužioca za saznanja o zatvorenicima, svjedok je ispričao da mu je tek 1994. godine njegov pratilac rekao da je u štampi s hrvatskim predznakom pisalo o nekim događajima.
Tužilac Vukojčić prezentirao je zapisnik o ranijem saslušanju u kojem je svjedok izjavio da nema neposredna saznanja, ali da je čuo “da je bilo spremno da se zarobljenici prebace u KPZ Zenica te, kada su trebali da uđu u autobus, da je došao Meša Duvnjak, čovjek od povjerenja Dževada Mlaće, i sve stopirao”, ali se svjedok nije mogao sjetiti.
Vojna policija
Svjedok je potvrdio advokatici Rešidović da Općinski štab nije imao vojnu policiju, te da je OG “Zapad” bila mala grupa od tri člana.
Na konstataciju da je Operativna grupa “Zapad” bila smještena u zgradi Općinskog štaba, gdje je svjedok bio komandant 1993. godine, kazao je da se ne sjeća jer je prvo bilo u zgradi Općinskog štaba, pa u Općini.
Svjedok je potvrdio da na početku nije bilo ni pomoćnika načelnika Operativne grupe “Zapad”, ni načelnika veze, sve do reforme 1993. godine.
Suđenje se nastavlja 14. januara.
