BOŽIĆNI INTERVJU

Vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić za "Avaz": Budite svjedoci nade, i zavađeni se mire

Kad tjeskobe zaokupe čovjeka, obitelj je čovjekovo najprirodnije stanište, poručio je nadbiskup

Vukšić: Na Božić su zaustavljana čak i ratna djelovanja. Armin Durgut / PIXSELL

prije 3 dana

O ambijentu u kojem katolici u Bosni i Hercegovini dočekuju blagdan Isusovog rođenja, te o vremenu konzumerizma i potrošačkoj euforiji koja prijeti da zasjeni značenje blagdana, za "Dnevni avaz" govorio je vrhbosanski nadbiskup mons. Tomo Vukšić. U svojoj poruci istakao je da je čovjek osnovica društva, a njegova porodica najprirodnije stanište i oslonac.

Brojne uspomene

U kakvim okolnostima katolici dočekuju Božić?

- Zajedno sa svim drugim ljudima, s vjernicima i s onima koji to nisu, katolici dijele radosti i poteškoće svakodnevnoga života. U nekim dijelovima svijeta, kao što je naprimjer zapadni dio Europe, već desetljećima živi se u miru i gospodarskom napretku, pa su i katolici dio toga svijeta, dok na drugim stranama postoje veliki problemi siromaštva, materijalnoga i svakoga drugog, a u nekim opet dijelovima se vode čak ratovi, te su tamošnji katolici dio stanja onoga dijela svijeta u kojemu žive. Katolici u Bosni i Hercegovini se uvijek raduju blagdanu Božića, jer je to svetkovina Božije blizine čovjeku.

Svetkovina je to koja naznačuje da je Bog uvijek među ljudima i da je svaki čovjek, upravo po toj Božijoj blizini, pozvan na bolje, na plemenito i dobro, da i sam dopusti te bude obilježen to blizinom, da bude „obožen“. Radosni i zahvalni zbog rođenja spasitelja svijeta, Isusa Krista, katolici žele nasljedovati njegov primjer ljubavi prema svakom čovjeku i zato se žaloste zbog nepravda i svih problema koje imaju ovdašnji ljudi. Posebice zbog iseljavanja, usporenoga gospodarskog razvitka, neriješenih pravnih pitanja, loših zakona i ozakonjenih zlouporaba, te manipulacija na području ljudskih prava pojedinaca i kolektivnih prava naroda. Žalosti ih svaki oblik nasilja, posebice vršnjačko i ono prema ženama. I raduju se svakom napretku, društvenoj pravdi, jačanju općega dobra. Vesele se kad se poštuju prava svakoga čovjeka i naroda, svake vjerske zajednice, te žele dati svoj doprinos u tom smislu i biti graditelji pomirenja i oprosta, mira i suradnje za dobro svih.

Kakve Vas, osobno, uspomene vežu za ovaj blagdan?

- Uspomene na blagdan Božića su brojne i množile su se tijekom života, počevši od onih iz djetinjstva pa do današnjih biskupskih. No, svim tim uspomenama zajednička oznaka je radost koju ovaj blagdan svojim sadržajem donosi u ljudske živote i obitelji i po kojoj je prepoznatljiv. Događaj Isusova rođenja, kojega se ovim blagdanom sjećamo, stoji na početku povijesti spasenja na Kristov način. Velika je to radost! I sasvim je logično da se nju izražava također na mnogo načina vanjskoga veselja u obliku običaja, tradicija, obiteljskih okupljanja, čestitanja. I možda je od svih tih oblika najljepši običaj da se o Božiću mire zavađeni pa su, kao izričaj te želje za mirom, u nekim prilikama, barem nakratko, na Božić zaustavljana čak i ratna djelovanja.

Koliko se u ovim vremenima tjeskobe može osjetiti radost ovog blagdana u porodici?

- Čovjek je osnovica društva, a obitelj je mjesto njegova nastanka, rasta, odgoja, prvoga iskustva suživota. Osobito u vremenima i situacijama, kad tjeskobe zaokupe čovjeka, obitelj je čovjekovo najprirodnije stanište, uporište i oslonac. Ona je mjesto povjerenja, darivanja, žrtvovanja, autentične i nesebične ljubavi svojih članova: roditelja, supružnika, potomaka, djedova i baka, i zato razlog čovjekovih najdubljih radosti. A Božić svojom radošću i porukom doprinosi da sve to jača.

Velika radost

U vremenima konzumerizma i potrošačke euforije da li se gubi božićna tradicija?

- Ponajprije, očito je da u svijetu, postoje također snage i ideologije koje bi htjele Božić isprazniti od njegova sadržaja, zaboraviti Boga, i pretvoriti ga u običaj. Takvi često neće ni spomenuti Božić nego u novije vrijeme čestitaju „Seasons Holidays“, kao da se radi o nekom sezonskom voću i povrću. A suvremeni „trgovci svetinjama“ u komercijalizaciji blagdana ponekad, čak pred crkvama, tako postavljaju svoje tezge i zauzimaju položaje da već svojom pozicijom ometaju dostojanstveno održavanje vjerskih obreda i procesija. Naime, nije u skladu s Božićem bilo kakav oblik tržnice oko katedrala i crkava niti stvaranje buke pred njihovim vratima ili pod njihovim prozorima. Iskreni vjernici se bune protiv takvih pojava i s pravom očekuju da se svetost mjesta za molitvu i blagdana poštuje svuda. Također, u svim našim gradovima i drugim naseljima. I vjerujem da tako misle i predstavnici drugih religija za svoje blagdane. A prikladno vanjsko veselje, ako se ljudi žele i na takav način proveseliti, neka se organizira na drugom prikladnu prostoru. Naravno, na način koji je moralno prihvatljiv. I naspram tim pojavama koje se protive svetosti Božića, moramo stalno ponavljati i dosljedno životom svjedočiti da kršćanstvo nije običaj nego život. Da je Božić duhovna radost i vrlo važan događaj u povijesti spasenja, a ne buka i sajam.

Koja je Vaša božićna poruka?

- Narednu 2025. godinu Katolička crkva će obilježiti i proslaviti kao jubilarnu, jer je isto toliko godina od Isusova rođenja, a takve jubilarne godine obilježavaju se svakih četvrt stoljeća. Sva slavlja u svijetu će se odvijati pod geslom da su kršćani u ovomu svijetu svjedoci nade. Stoga je, najkraće rečeno, ovaj put moja božićna poruka svim ljudima, a posebice katolicima: „Budite svjedoci nade!“ To će duboko usrećiti vas i donijeti veliku radost svima oko vas.

Komercijalizacija blagdana

- Uz komercijalizaciju blagdana, kako katoličkih tako i svetkovina drugih religija, u novije vrijeme postoje pojave potrošačke euforije i konzumerizma. Tomu ponekad, zbog slabosti koje su svojstvene svim ljudima, podliježemo i mi vjernici. To su očito napasti suvremenoga doba koje, ako prevladaju, u čovjekovu životu mogu zasjeniti izvorno značenje i sadržaj blagdana – rekao je nadbiskup Vukšić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.