Dok domaću poljoprivredu guše uvoz i konkurencija iz država koje u ovaj sektor ulažu mnogo više, proizvodnja mlijeka već se mjesecima pokazuje kao jedini segment koji bilježi rast. 

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u novembru veća je za 12 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Analize pokazuju i bolji kvalitet domaćeg mlijeka, s većim procentima mliječne masti i proteina. Proizvodnja mlijeka za piće veća je za 17,6 posto, a maslaca za čak 47,8 posto.

Adekvatna sredstva

- Proizvodnja mlijeka je podignuta i raste, zato što FBiH izdvaja adekvatna sredstva i odmah imamo rezultat. 

Mi smo ove godine uvezli junica u vrijednosti 11 miliona, tako i prošle godine, pa je odmah bolji kapacitet, bolja genetika i imamo više mlijeka. S maslacem smo bili u problemu, dosta smo uvozili, ali sad je i to povećano – kaže za “Avaz” Amir Bulut, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa SBK.

Predsjednik Udruženja mljekara TK Eldin Glibanović kaže da mali farmeri gube utrku, a opstaju oni jači, s većim brojem grla.

Pet grla

- TK, nažalost, ima pad proizvodnje mlijeka, a sve je posljedica i suše koja je uzrokovala loše prinose kukuruza i strnih žita. Ljudi su smanjivali proizvodnju iz razloga što neće imati dovoljno kabaste hrane. Nažalost, mali farmeri koji imaju do pet grla će se gasiti, dok su svijetla budućnost ove grane oni sa 30 i više grla stoke – ističe Glibanović.

Trud farmera

Povećati izdvajanja za ovu oblast, jer su ona daleko od onih u zemljama Evrope, očekivanja su farmera koji predlažu i podići domaću proizvodnju uvođenjem prelevmana na uvoz mesa, za koje smo u ovoj godini izdvojili gotovo 800 miliona KM.

U udruženjima smatraju da se mora onemogućiti da sredstva iz budžeta koriste kompanije iz oblasti prehrambene industrije, jer bi one trebale biti usmjerene na Ministarstvo privrede. Osim toga, otkupne cijene mlijeka moraju biti više, kako bi trud farmera adekvatno bio nagrađen i kako veći dio profita ne bi zadržavali trgovci.