Na današnji dan 1895. godine, rođen je velikan pisane riječi Hamza Humo, autor prvog bosanskohercegovačkog modernog romana. U rodnom Mostaru je pohađao mekteb, osnovnu školu i gimnaziju, a nakon Sarajevskog atentata, 1914. godine, kao gimnazijalac biva uhapšen i interniran u Mađarsku, da bi 1915. bio mobiliziran u austrijsku vojsku. Do kraja Prvog svjetskog rata radio je kao prevoditelj i pisar u bolnici u Beču.

Nakon rata Humo se vraća u Mostar i maturira, potom odlazi na studije historije umjetnosti u Zagreb, a kasnije u Beč i Beograd. Godine 1919., objavljuje prvu zbirku pjesama „Nutarnji život“, a 1924. „ Grad rima i ritmova“, u kojima se već prepoznaje njegov modernistički i ekspresivni izraz.

Osim toga, između dva svjetska rata Hamza je i redovno prevodio tekstove s njemačkog jezika za beogradski časopis “Politika”, a preveo je i knjigu “Muhamed: rađanje i uspon islama” azerbejdžanskog književnika Esada Beja (Essad Bey), koji je pisao na njemačkom jeziku.

„Grozdanin kikot“

U periodu između dva rata Humo je najintenzivnije stvarao, objavivši tada i svoje najznačajnije djelo, lirski roman „Grozdanin kikot“, 1927. godine, koji je napisao za samo sedam dana. Prema mišljenju mnogih književnih kritičara, „Grozdanin kikot“ je prvi moderni bosanskohercegovački roman koji ima elemente evropske avangarde pomiješane s tradicionalnim elementima našeg podneblja i kulturnog naslijeđa.

U mnogim svojim proznim djelima, poput zbirki pripovijetki ”Pod žrvnjem vremena”, ”Pripovijetke”, ”Ljubav na periferiji”, ”Hadžijin mač”; romana „Grozdanin kikot“, ”Zgrada na ruševinama” i ”Adem Čabrić”, Humo je opisivao raslojavanje bosanskohercegovačkog društva u rodnoj Hercegovini, uz foklorne i bogumilske mitove. Boljela ga je socijalna nepravda u društvu.

U romanu „Adem Čabrić“, koji je napisao 1947. godine, a prema kojem je kasnije snimljena televizijska serija „Kože“, piše o siromašenju nekada bogatih porodica, kroz životnu priču kapitaliste u usponu i njegov odnos prema Narodnooslobodilačkoj borbi.

Osim književnog stvaralaštva, Hamza Humo je uređivao muslimanski list „Novo doba“, časopise „Gajret“ i „Zabavnik“, a radio je kao novinar, potom urednik Radio Sarajeva i direktor Umjetničke galerije BiH.

Humo je za svoj rad dobio mnogo priznanja, a koliko je značajan za kuturu i historiju naše zemlje, dovoljno potvrđuje činjenica da Humina djela danas predstavljaju mjerilo za vrednovanje književnih djela mlađih autora. 

Rođen srbijanski slikar Marko Murat

1864. - Rođen srbijanski slikar Marko Murat, osnivač Umjetničke zanatske škole u Beogradu. Slikarsku akademiju završio je u Minhenu. U srpsko slikarstvo unio je nova umjetnička shvatanja i razvio interesovanje za probleme svjetlosti. Snažno je utjecao na stvaranje slikarske "Beogradske škole". Slikao je portrete, historijske kompozicije, predjele. U Narodnom muzeju u Beogradu su njegova glavna djela: "Doček cara Dušana u Dubrovniku", "Proljeće", "Cvijeti", "Konavoka", "Dum Ante", "Dubrovnik".

1865. - Engleski pisac Radjard Kipling (Rudyard), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1907., majstor kratkih priča u kojima su s mnogo efekata isprepleteni humor i užas, rođen je na današnji dan. Njegova proza slika život u Indiji, u kojoj je rođen, s izuzetnim smislom za svijet djece i životinja. Djela: "Knjiga o džungli", "Hrabri kapetan", "Kim", "U bijelom i crnom", "Priče za djecu", "Izistinske priče".

1869. - Rođen kanadski pisac Stiven Batler Likok (Stephen Butler Leacock), autor više od 30 knjiga humorističkih priča, u kojima humor izvire iz komičnog uočavanja društvenih slabosti i nesklada prividnog i stvarnog u ljudskom ponašanju. Djela: "Besmislene novele", "Vrt ludosti", "Književni promašaji", studije o humoru "Humor i čovječanstvo", "Humor: teorije i tehnika".

1906. - Engleski filmski reditelj Kerol Rid (Carol Reed), izvrstan poznavalac tehničkih aspekata rediteljskog zanata s izrazitim smislom za vizuelno pripovijedanje, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Zvijezde gledaju s neba", "Noćni voz za Minhen", "Prava pobjeda", "Bjegunac", "Pali idol", "Treći čovjek", "Prognan na ostrva", "Jare za dvije pare", "Trapez", "Ključ", "Naš čovjek u Havani", "Agonija i ekstaza", "Oliver" (nagrada Oskar).

Rođena Ljiljana Molnar-Talajić, bh. operna diva

1938. – U Bosanskom Brodu rođena Ljiljana Molnar-Talajić, bosanskohercegovačka operna diva. Bila je zvijezda Bečke državne opere, u kojoj je ostvarila šest velikih uloga i imala 58 nastupa, slijedili su milanska Scala, londonski Covent Garden i njujorški Metropolitan. Debitirala je još za vrijeme studija, 1959., na Muzičkoj akademiji u Sarajevu kao Grofica u „Figarovom piru“. Od 1960. do 1975. bila je članica Sarajevske opere, a od 1975. do 1980. prvakinja Opere HNK u Zagrebu. Vrhunski muzikalna, s naglašenim osjećajem za interpretaciju, ostvarila je i veliku kreaciju Cio-Cio-San u „Madama Butterfly“ za koju je 1967. dobila nagradu u Tokiju. Zapažen je i njen pedagoški rad od 1980. godine na Zagrebačkoj glazbenoj akademiji, s kojim je se s velikom ljubavlju bavila sve do smrti. Umrla je 17. septembra 2007. u Zagrebu.

1944. - Umro francuski pisac Romen Rolan (Romain Rolland), jedan od najvećih mistika francuske literature u 20. vijeku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1915. Bio je duboko zainteresiran i aktivno uključen u sva bitna socijalna, politička i duhovna zbivanja svoje epohe, pa i u "aferu Drajfus", fenomen komunizma, borbu protiv fašizma, nastojanja da se postigne svjetski mir. Djela: romani "Žan Kristof" (deset knjiga), "Kola Brenjon", 12 drama pod zajedničkim nazivom "Pozorište revolucije", romansirane biografije Ludviga van Betovena, Mikelanđela Buonarotija, Lava Nikolajeviča Tolstoja, Georga Fridriha Hendla, Mahatme Gandija, antiratni spis "Iznad meteža".

1947. - Preminuo engleski filozof Alfred Nort Vajthed (North Whitehead), jedan od najznačajnijih anglosaksonskih mislilaca 20. vijeka. Najprije se bavio matematičkom logikom i zajedno s engleskim filozofom i matematičarom Bertrandom Raselom napisao je "Principia matematika". Potom je razvio originalnu metafiziku, kosmološko gledište o "vječnim objektima" i događajima i organizmičku filozofiju prirode. Smatrao je da filozofija ima sudbonosan socijalno-historijski značaj. Ostala djela: "Rasprava o univerzalnoj algebri", "Organizacija mišljenja", "Istraživanje principa prirodnog znanja", "Nauka i moderni svijet", "Proces i realnost", "Smjeli poduhvati ideja", "Religija u bitnim svojstvima".