BiH je zemlja koja nema tradiciju draguljarstva. Dok iz godine u godinu raste potražnja za draguljarskim predmetima i mnogi se interesiraju za dijamante i drugo drago kamenje te ih kupuju, dotle pravih draguljara u našoj zemlji nema.
Poznatom sarajevskom zlataru Fahrudinu Sofiću, koji ima neprocjenjivo umjetničko i majstorsko iskustvo, nije poznato da se iko u BiH pravi izradom nakita s dragim kamenjem u pravom smislu.
Drago kamenje
Iako on u svom radu nakit izrađuje onako kako je to rađeno prije više od jednog stoljeća te koristi i drago kamenje, naglašava da u BiH nema osobe koja obrađuje dijamante, brilijante i slično.
- Primat u obradi i brušenju dragog kamena imaju svjetske firme i sve, zapravo, ovisi o njima. U svom radu obrađujem neznatno drago kamenje, dakle, po potrebi. Cijeli život radim po narudžbi i mogu vam reći da je vrlo tražen nakit s dragim kamenjem – govori nam Sofić.
Među vrhunskim draguljima su, naglašava, dijamant, smaragd, safir i rubin. Iako mnogi misle da su dijamant i brilijant jedno te isto, Sofić nam objašnjava da između njih postoji razlika koja se ogleda u načinu sječenja te da su brilijanti najsjajniji.
- Dijamanti su najskuplji, a meni je najljepši smaragd - kaže nam Sofić te dodaje da je drago kamenje u zapadnim evropskim zemljama značajno kvalitetnije od onog koje dolazi u BiH.
Poznati mostarski hroničar i publicista Zlatko Šemsudin Serdarević radio je istraživanje o kujundžijama u Mostaru i u Hercegovini, među kojima su i zlatari. Prema podacima do kojih je došao, u njihovom nakitu nije bilo dragog kamenja.
Ukrasi za žene
- Pravili su filigranske stvari, prstenje, ukrase za žene i muškarce, a drago kamenje im, vjerovatno, nije bilo pristupačno. Na koncu, takav je utjecaj s Istoka bio da su radili sa srmom, srebrom i zlatom, i to je bila ta tradicija opjevana i u pjesmama. Danas u Mostaru nema ni zlatara kujundžija - govori nam Serdarević.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za 11 mjeseci 2024. godine je uvezeno draguljarskih predmeta i njihovih dijelova od plementih metala ili od metala platiranih plementim metalima u vrijednosti 31,7 miliona KM. Dažbine koje su za to plaćene iznosile su 6,2 miliona KM.
U istom periodu godinu ranije za draguljske predmete koji su stigli u BiH dato je 26,2 miliona KM, dok su dažbine iznosile 5,1 milion KM. U 2022. godini uvoz draguljarskih predmeta je koštao 22,4 miliona KM, godinu prije 15,1 milion KM, a 2020. godine 7,6 miliona KM.
Ima i izvoza
Zanimljivo je da je BiH od januara do decembra 2024. godine izvezla draguljarske predmete i njihove dijelove od plementih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima u vrijednosti 7,2 miliona KM. Dažbine za to su iznosile 1,1 milion KM. Taj izvoz je godinu ranije iznosio 1,2 miliona KM.
