FEDERALNI PARLAMENTARAC

Žuljević: Svi su se u BiH kroz cijene uskladili s inflacijom, samo minimalna cijena rada nije

Stvar je vrlo jednostavna, postojećih 619 KM nije više ni preživljavanje, nego tiho umiranje, dok je jasno da potrošačka korpa probija iznos od 3.000

Aner Žuljević. Fena

S. S.

jučer

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Aner Žuljević kazao je da su svi u BiH kroz cijene se uskladili s inflacijom, samo minimalno cijene rada nije.

- Aktuelna Vlada FBiH upravlja sistemom 19 mjeseci, i ne želim ponavljati šta je sve urađeno. Svjestan sam ja da bi svi dobronamjerni željeli da se sva obećanja ispune u prvih 12 mjeseci, ali je jednostavno bilo nemoguce iz vise razloga gdje su dva ključna: Naslijeđeni okvir budžeta i rekordan iznos duga. Prošla 2024. godina je bila godina rekordnog duga koji je trebalo vratiti, te je bila nemoguća za provođenje fiskalnih reformi. Zato je iskorištena da se pripreme stvari, te krenu sa realizacijom u 2025. godini.

Naravno ni ta rekordno dužna 2024 godina nije bila godina u kojoj je vlada pustila same sebi radnike i poslodavce, nego je iskomunicirala uredbe od preko milijardu maraka potencijalno neoporezive pomoći, koju su poslodavci iskoristili po savjesti. Izrazita finansijska ovisnost socijalne politike od budžeta FBiH nam traži oprez i odgovornost kada je u pitanju red koraka u provođenju planiranih reformi u 2025. godinu kao godini preokreta u kojoj mijenjamo paradigmu odnosa kapitala i prihoda budžeta u korist plaćanja rada, te konkurentnijeg poslovnog okruzenja.

Ogromna je laž kako se ništa nije znalo i da je sve iznenada, pitanje je samo da li je neko želio čuti ono što se već godinu dana javno i transparentno govori kao ključni ciljevi vlade, a to je fiskalna reforma i pomoć radnicima i penzionerima. Idemo redom kroz planirane korake reformi koji dokazuju da je kompletan proces od 2024. godine planiran sistematično i jasno na način da se pomogne radnicima, poslodavcima, te ojačaju javne finansije kroz fiskalizaciju kako bi rezultat direktno osjetili i penzioneri.

Neoporezive naknade

1. Uredbe o pomoći radnicima neoporezivim naknadama (2024. godina)

- Godinu dana se Vlada oslonila na savjest poslodavaca u modelu isplate tražene pomoći radnicima i u potpunosti implementirala njihov prijedlog zakona kroz dvije uredbe, s tim da se odrekla i 10% poreza na dohodak na sve što se isplati radnicima.

- Na žalost, čast izuzecima, slobodna volja i savjest nije pobjedila logiku maksimalizacije profita, sto se vidi u izvještaju da je pomoc iz druge uredbe skromno isplaćena u iznosu od 92 miliona KM, ali je dobit porasla u milijardama..

2. Uredba - minimalna plaća 1.000 KM

- Tačno je da je vlada razmatrala različite mjere, jer je to logično za misleća bića, ali je uvijek ispred sebe imala samo jedan cilj - minalna plaća od 1000 KM. Stvar je vrlo jednostavna, postojećih 619 KM nije više ni preživljavanje, nego tiho umiranje, dok je jasno da potrošačka korpa probija iznos od 3.000 KM.

- Na kraju svi su se u ovoj državi uskladili sa inflacijom, pa na kraju to iskoristili i da “maržu” sakriju pod inflaciju, samo minimalna cijena rada nije usklađena.

3. Mjere budžetske podrške tokom 2025. godine

- Vlada FBiH je od početka svog mandata svjesna da su nam fiskalne strukturne reforme preduslov za ekonomski i društveni preokret.

- Trendovi koje smo naslijedili u gubitku radne snage, lazi o ostavljenom novcu koji niko nije zatekao, tehnike kreativnog računovodstva koje su lažirale prihode da bi pokrili brutalne gubitke vrlo brzo su došle na naplatu onima koji ne žele da varaju i lazu vlastiti narod, pa taman to značilo i kraj političke karijere.

- Zakon o radu prethodne vlade je otjerao pola miliona radnika iz naše zemlje, a formula usklađivanja iz Zakon o PIO (kombinacija inflacije i rasta BDP) zaledila penzionere u dugoročno siromaštvo.

- Priča kako u Vladi nema analiza je brutalno netacna, a vrijeme pred nama će jasno demantirati.

- Uredba o minimalnoj plati nije solo mjera, nego dio paketa subvencija koji ce u 2025. godinu biti vidljive kroz budžet kako bi osigurale dostojanstvenu minimalnu platu uz podršku poslodavcima.

4. Online fiskalizacija

- Godinu dana se unutar Vlade FBiH radilo na pripremi novog zakona koji je usvojen u nacrtu, traje javna rasprava i očekuje nas usvajanje prijedloga kao preduslova za uspostavljanje novog sistema savremenije, transparentnije, jednostavnije i efikasnije fiskalizacije.

- Ne izmišljamo ništa, nego prenosimo najbolje svjetske prakse u izgradnji sistema.

- Ne treba državi ni marka viska od onog sto joj pripada, tako da je jasno da nam treba novi pouzdaniji i pošteniji sistem. U aktuelnom “ispari” preko milijardu maraka javnih prihoda, koje gradjani uredno plate.

Subvencija izvoznika

5. Smanjivanje doprinosa

- Zakon o izmjenama zakona o doprinosima sa nižim stopama je spreman da ide u parlamentarnu proceduru, odmah po implementaciji novog modela fiskalizacije kako smo i najavili.

6. Subvencije izvoznika i nova politika progresivnog oporezivanja dobiti i dividende

- Analize su završene i ukazuju na potrebu promjene politike oporezivanja dobiti kroz izmjenu zakona, gdje se trebaju vratiti stimulativne mjere za izvoznike koje je prethodna vlada ukinula, uz progresivno oporezivanje dobiti i dividende.

- Na kraju, ovdje se radi o planu mjera za 2025 godinu, te je nevjerovatna drama kad se treba nekoliko mjeseci pomoći radniku u ovoj zemlji da živi dostojanstvenije nego godinu ranije.

- Taj isti radnik je ugrađen u svaku marku od milijardi evidentirane dobiti.

- Sve usaglašene dobrovoljne mjere solidarnosti u neoporezivim naknadama u 2024. godini nisu dale kvalitetan rezultat, a insistiranje poslodavaca na usvajanju zakona o zapošljavanju stranaca je jasno gdje vodi, nakon sto su sa bivšom federalnom vladom kroz društveno opasnu minimalnu platu od 406 KM i ugovore na mjesec dana po novom zakonu o radu, razdvojili porodice i otjerali nase radnike sirom svijeta. Možemo li imati društveni konsenzus da u 2025. godini realizujemo preostalih 5 koraka i napravimo preokret za novi početak koji će između ostalog značiti spajanje porodica i povratak kući naše radne snage da je ne moramo uvoziti?

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.