Dok je kupovina nekretnine za brojne građane ogromni korak, dotle u cijelom procesu ogromne probleme i glavobolje može donijeti nesređena dokumentacija. „Čisti papiri“ ključni su za budućnost, a sređena dokumentacija odnosi se na čisto vlasništvo, kao i zakonitost postojeće nekretnine, ali i usklađenost u dokumentaciji i na terenu.

U Federaciji BiH, stanje na terenu o tom pitanju nije idealno, s obzirom na to da se već deceniju provodi projekt usklađivanja zemljišnih knjiga (ZK) i katastra s ciljem uspostavljanja savremene zemljišne administracije i, uopće, harmonizacije.

Kraće opcije

Iako banke „ne bježe“ od odobravanja kredita za nekretnine kada dokumentacija u ZK-u i katastru nije usklađena, ipak, korisnicima se u takvim slučajevima nude nepovoljnije i kraće finansijske opcije.

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kaže da za banku predstavljaju suštinski rizik slučajevi u kojima nisu usklađeni svi podaci, pogotovo u dijelovima gdje ne postoji ZK izvadak.

- Međutim, praksa odobravanja kredita zavisi od banke do banke. Neke banke imaju nešto drugačiju praksu, gdje u određenim slučajavima, kada nisu usaglašeni svi podaci u evidencijama, to obično ovisi o poznavanju cjelokupne situacije u vezi s određenom nekretninom ili određenim područjem na kojem se nekretnina nalazi. I, naravno, banka kroz procjenu svih rizika, uključujući i pravni rizik, u konačnici donosi odluku da li je takav rizik prihvatljiv ili ne. Ne postoji suštinski definisana praksa koja bi ovo tretirala. Banke mogu u pojedinačnim slučajevima praviti određene iznimke kada rizik ocijene prihvatljivim - pojašnjava Ražanica za „Dnevni avaz“.

Ako je, kaže on, određeni plasman odobren uz kolateral koji nema „uredne papire“, takva izloženost se smatra bjanko izloženošću.

- I takva izloženost mora poštovati ograničenje u smislu iznosa i roka, tako da se krediti koji banke odobre uz kolateral koji nema urednu dokumentaciju smatraju plasmanima koji suštinski nisu obezbijeđeni, pa se primjenjuju ograničenja - govori Ražanica.

Impresivni rezultati

Željko Obradović, direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, iznosi da je do sada u okviru projekta usklađivanja vlasničkih podataka 1,7 miliona vlasnika i suvlasnika riješilo pitanje vlasništva nad svojom nekretninom o trošku projekta, što je gotovo 62 posto. To su, naglašava, impresivni rezultati, a na proljeće ove godine trebao bi uslijediti nastavak projekta koji je započet u 59 općina od njih 79 u FBiH i 30 sudova.

- To je, zbilja, efektivan projekt, a zahtjevi i potrebe s terena su iznimno velike. Radi se, zapravo, o dva odvojena procesa, gdje na jednoj strani imamo katastar, a na drugoj strani zemljišne knjige koje su u nadležnosti sudova i gdje je dolazilo do mimoilaženja u podacima. Kroz ovu harmonizaciju pokušavamo usaglasiti te podatke - govori Obradović za „Dnevni avaz“.

Softverske aplikacije

Obradović kaže da se paralelno radi, a u nekim dijelovima je završena dorada softverskih aplikacija s ciljem automatskog preuzimanja podataka iz dvije baze, odnosno katastra i ZK-a.

- Na taj način sprečavamo dalju disharmonizaciju tih podataka, a vjerujemo da ćemo tu priču u ovoj godini završiti u svih 79 ureda i u sudovima - kaže nam on.