Članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji su strateški ciljevi Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. Komisija je usvojila svoje Mišljenje (Avis) o zahtjevu zemlje za članstvo u EU u maju 2019. godine, sa utvrđenih 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti za otvaranje pristupnih pregovora.

Naša zemlja treba da prati politiku Evropske Unije, kazao je za "Avaz" dr. Haris Delić, ekspert za nacionalnu i međunarodnu sigurnost.

- Bosna i Hercegovina je oduvijek, a posebno danas na velikoj pozornici djelovanja velikih sila i prelamanja interesa preko nje i kroz nju. U aktuelnom vremenu, naša zemlja treba i mora da prati politike Evropske unije u svim segmentima na približavanju BiH prema EU, pa samim tim i spram rata Rusije protiv Ukrajine i to je trenutno ono što bi bilo blizu idealnog pristupa. Sjedinjene Države i Evropska unija jasno postavljaju svoja stajališta spram Ukrajine, na principu ili ste sa nama ili ste sa Rusijom. Neutralnih u ovoj priči nema.

Utjecaji Rusije i Kine

Unutrašnje političke sukobe i razlike u Bosni i Hercegovini je teško staviti po strrani, ali nije neizvodivo, smatra Delić.

- Unutrašnje razlike je u BiH jako teško staviti po strani, ali ne i neizvodivo. Na ovim područjima smo naučili da kada nemamo konsenzuse po određenim pitanjima, onda na to podstiču (milom ili silom) predstavnici velikih sila u pravcu u kojem bi sami trebali ići. Slažem se da se ovim pitanjima trebamo baviti mi, primarno iz Bosne i Hercegovine, međutim kada izostane naš odgovor i napredak, onda nas drugi ubrzaju na tom putu.

Kada su u pitanju geopolitička kretanja, Delić smatra da se ne smije zanemariti jak uticaj Rusije i nešto blaži, uticaj Kine.

- Bez obzira na jačanje Rusije i Kine u zadnjim desetljećima, Sjedinjene Države i Evropska unija i dalje drže premoć na svjetskom nivou, koliko god ovo zvučalo čudno. Ovo možemo vidjeti i u prostoru zapadnog Balkana, s tim da se ne smije zanemariti i jak uticaj Rusije, te blaži uticaj Kine. Međutim, posljednje sankcije koje je uveo američki OFAC licima i kompanijama iz Bosne i Hercegovine i time ih isključio iz svih poslovnih domaćih i međunarodnih finansijskih tokova, jasno pokazuju ko je ipak glavni igrač Zapadnog Balkana. Kada govorimo o geopolitici svjetskog nivoa, Sjedinjene Države apsolutno drže premoć u skupu grupne moći; političkom, vojnom, ekonomskom, geopolitičkom, tehnološkom, svemirskom, virtuelnom i jezičkom smislu. Dovoljno je reći da Sjedinjene Države i sa njima povezani saveznici kontrolišu i posjeduju socijalne mreže koje objedinjavaju na milijarde ljudi i prenose im informacije u jednom trenu, što u poznatoj ljudskoj historiji nikada nije bio ni približno zabilježen slučaj - kazao je Delić za "Avaz".

Članstvo BiH u NATO-u i EU

Strateški ciljevi Bosne i Hercegovine su članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji, a da bi postala članicom, vlasti BiH moraju ispuniti određene uslove i provesti potrebne reforme. Delić smatra da ćemo još dugo čekati na potpunu integraciju u EU i NATO.

- Po pitanju Bosne i Hercegovine, ove integracije će se odvijati polako, u skladu sa opet sa našim malim koracima na tom putu. EU je kroz Delegaciju EU već u Bosni i Hercegovini, NATO je kroz svoj štab i naše učešće u NATO vježbama također tu, tako da mi htjeli - ne htjeli, već smo u interesnoj sferi evropske perspektive i NATO sigurnosnog kišobrana. Kada je u pitanju naša puna integracija u EU i NATO, mišljenja sam da ćemo još čekati značajan broj decenija da se desi naša potpuna integracija i sa EU i sa NATO. Jednostavno ne radimo dovoljno i dosljedno na tom putu i tu je glavni problem - zaključio je Delić za "Avaz".