Studenti mogu biti nova snaga za traženje odgovornosti u BiH, jer studenti su često bili pokretači promjena i borci za društvenu pravdu, izjavio je za “Avaz” profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, Armin Kržalić. On naglašava da energija, obrazovanje i kritičko mišljenje mlade u BIH čini ključnom snagom u zahtijevanju odgovornosti vlasti i društvenih institucija.
Moćan alat
- Unutar akademske zajednice, kao prostora kritike, moramo puno više raditi da bismo mogli kreirati ovakav ambijent da vidimo studente kao novu snagu. Univerziteti bi trebali biti mjesto slobodnog mišljenja i slobodne debate. Kada studenti prepoznaju nepravdu, korupciju ili neodgovornu vlast oni imaju moć da kroz diskusiju otvore važne društvene teme. To vidim i kroz neke historijske proteste građanskog aktivizma. Studenti su često bili inicijatori promjena, od 1968. godine u Parizu do protesta u Beogradu 1996. i 1997. u Beogradu, pa evo i danas.
Ono što je danas na raspolaganju svakako je moćan alat za širenje informacija. To su društvene mreže koje omogućuju brzu mobilizaciju, podizanje svijesti, otkrivanje nepravilnosti u sistemu, o čemu govori i ovaj slučaj Donje Jablanice. Radi se o jednoj digitalnoj generaciji. Dakle, studenti su snaga koja može i treba da zahtjeva odgovornost vlasti. Njihova energija, obrazovanje i sposobnost umrežavanja daju im moć da budu inicijatori pozitivnih promjena, a za uspjeh je ključno da budu organizovani, istrajni i solidarni u svojoj borbi. Akademska zajednica treba im dati podršku. Svaki profesor treba da bude sa studentima, pa ću i ja biti dio ovih studentskih aktivnosti – kaže profesor Kržalić.
"Bašmebrigizam"
Zbog činjenice da nakon tragedije u Donjoj Jablanici, tokom koje je u lavini stijena, blata i vode iz pravca kamenoloma iznad ovog mjesta poginulo 19 mještana, zvanična istraga nije pokrenuta ni nakon četiri mjeseca, raste ogorčenje građana, pa i studenata. Kržalić ističe kako je to samo jedan od bezbroj primjera nepostojanja svijesti i savjesti bh. političara i institucija.
- To govori o jednom “bašmebrigizmu”, letargiji, neodgovornosti i o ambijentu koji vlada od danas do sutra samo za mene. 120 dana je dugo, za 120 dana nisu sposobni čak ni da podijele pomoć koja je stigla tim ljudima, iako se radi o zimskom periodu. To sve govori. Da ima imalo svijesti i savjesti, ako već ne mogu to da urade, onda treba da izađu i to kažu, pa da iz moralnih razloga odu. Nažalost, ti ljudi su ostavljeni sami sebi, pojedincima i humanitarnim radnicima, ali to nije prvi, a sigurno neće biti ni posljednji put. Sjetimo se 2012., 2014., 2017., poplava, požara i drugih prirodnih katastrofa. Uzmite u obzir i taj nonšalantni odnos prema klizištu u Sarajevu – ističe profesor Armin Kržalić.
