Vanjska finansijska sredstva koja Federaciji BiH već stoje na raspolaganju i planira ih angažirati u periodu 2024. – 2026. procjenjuju se na 1.525,35 milijardu KM, odnosno 861,76 miliona američkih dolara. Stoji to u Strategiji upravljanja dugom koju je Federalna vlada usvojila na sjednici od 1. avgusta 2024. godine.

Prema istom dokumentu, portfolio duga koji je obuhvaćen Strategijom i za koji je odgovorna i kojim upravlja Vlada FBiH na dan 31. decembar 2023. godine iznosi 6.089,55 milijardi maraka. Sastoji se od vanjskog duga u iznosu od 5.166,66 milijardi KM, odnosno 84,84 posto ukupnog duga i unutrašnjeg duga u iznosu od 922,89 miliona KM, što je 15,16 posto ukupnog duga.

Tržište kapitala

U tom dokumentu je navedeno da će Federacija BiH nastaviti s politikom maksimiziranja zaduživanja kod međunarodnih finansijskih institucija.

- Procjene ukazuju da bi se većina planiranih potreba za finansiranjem kapitalnih investicija mogla zadovoljiti finansiranjem iz ovih izvora, dok bi se manji dio potreba koji se odnosi na refinansiranje dijela postojećeg vanjskog duga trebao pokriti izdanjem obveznica na međunarodnom tržištu kapitala - navedeno je u tom strateškom dokumentu.

U Strategiji je dat i pregled ugovorenih i planiranih vanjskih izvora finansiranja za period od 2024. do 2026. Prema tom pregledu, najveći kreditor je Evropska investicijska banka (EIB) s iznosom od 341,51 miliona dolara. Slijedi Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) s iznosom od 227,63 miliona dolara, dok treće mjesto zauzima IBRD s iznosom od 178,18 milona dolara.

Sredstva Kuvajtskog fonda iznose 32,95 miliona dolara, a slijede CEB s 31,21 milona dolara, OPEC fond s 27,62 miliona dolara te KfW sa 17,42 miliona dolara. Tu su i kreditori, odnosno fondovi, poput IFAD-a sa 3,95 miliona dolara, kao i Saudijski fond sa 1,14 miliona dolara. Svi kreditori daju grejs-periode, koji se kreću od tri pa do 10 godina.

Nijedan projekt

Ekonomska analitičarka, profesorica Svetlana Cenić u razgovoru za „Dnevni avaz“ kaže kako nije nemoguće dobiti kreditna sredstva od milijardu i po KM, ali je, naglašava, to vrlo teško realizirati.

- 2026. je iduća godina. U ovoj godini je, praktično, ostalo još 10 mjeseci. Dakle, postavljam logičko i tehničko pitanje kada misle ispregovarati te kredite i koji su to projekti kandidovani? Jesmo li kandidovali ijedan projekt za EIB, EBRD u smislu tih kreditnih sredstava? Nisam, iskreno, vidjela nijedan projekt da je na stolu osim postojećih. Neke dionice autoputa su u izgradnji, ali niko nije spominjao je li kandidovana neka nova dionica. Dakle, to nije nešto što se može preko noći odobriti, bez obzira na to što su, naprimjer, i EBRD i EIB voljni plasirati ta sredstva – govori Cenić za „Avaz“.

Kreditni rizik

Iako je nova ocjena agencije Standard Poor's povećala kreditni rejting, BiH je u grupi zemalja s visokim keditnim rizikom, a globalni kreditni rejting države značajno utječe na uvjete finansiranja na vanjskom tržištu. Činjenica je da su dvije najveće globalne agencije za kreditni rejting Moody's i Standard Poor's dodijelile prvi kreditni rejting Federaciji BiH, ali na inicijativu Federalnog ministarstva finansija.