Prijedlog da se 1. februar obilježava kao Dan osnivanja Sarajeva izazvao je reakciju intelektualaca, koji su u otvorenom pismu upozorili da taj datum ni na koji način ne odražava identitet današnjeg Sarajeva, koje uz osmansku, baštini i predosmansku historiju i tradiciju, kao i austrijsku, socijalističku i postsocijalističku.
Akademik Husnija Kamberović, poznati bh. historičar koji je o ovakvim prijedlozima puno govorio i ranije, kaže da se o ovoj temi ništa novo nema ni reći.
- Ne sporim, bilo bi glupo da neko spori vakufnamu Isa – bega Ishakovića i njezin značaj u historiji Sarajeva. To bi bilo neozbiljno s bilo čije strane da dolazi. Ono što je meni ovdje problematično je sljedeće – ne može se uopće utvrditi je li 1. februar datum kad je vakufnama legalizirana. Ona je datirana jednim mjesecom, koji ide od 1. februara do 2. marta. Možda je to bio 1., a možda i 17. ili 27. februarom. Drugo, to stvarno zanemaruje sve što je bilo u historiji Sarajeva u predosmansko doba. Naravno da Isa-beg, vakufnama i osmansko Sarajevo imaju svoje specifičnosti i da je to sastavni dio današnjeg Sarajeva, ali je nelogično zašto bismo se odricali onog što jeste predosmanska tradicija – kaže Kamberović.
On podsjeća da historija glavnog grada BiH seže mnogo dalje u prošlost, pa i do antičkih gradova, te se pita zašto bi se njegova historija pokušavala učiniti kraćom i zašto bi se identitet Sarajeva svodio samo na jednu dimenziju. Osim toga, niti jedan grad ne nastaje u jednom danu, pa se ni datum osnivanja Sarajeva ne može utvrditi.
- Sad je još dodatno pitanje način na koji se odluka želi donijeti, u što ja, kao historičar, ne bih trebao ni da ulazim. Mene ne zanima kako će Gradsko vijeće donositi neke odluke, ali je problem kad se oni pozivaju na ihstoričare, a to nije konsenzualno stavu historičara. To jeste jedna grupa historičara, ali to nije stav historijske nauke. Danas sam saznao da je i 2019., kada je ta rasprava otvorena, Akademija nauka i umjetnosti BiH bila protiv, da Filozofski fakultet, Odsjek za historiju, nije podržao tu priču. I još jedna stvar, koju pominjem kao čovjek, da li ta percepcija o 1. februaru kao Danu osnivanja Sarajeva ima neke posljedice po trenutni život ljudi u gradu. Koju poruku želimo poslati ljudi koji nisu muslimani u Sarajevu?! Kao historičar o tome ne moram voditi računa, ali kao čovjek se mogu pitati da li neko stvarno želi poslati neke druge poruke tim ljudima – ističe akademik Husnija Kamberović.
