Na današnji dan 1969. godine, u Zenici je rođen Danis Tanović, najbolji bosanskohercegovački reditelj. Tanović je odrastao u Sarajevu. Početkom agresije na BiH prekinuo je studij režije na Akademiji scenskih umjetnosti, te se priključio Armiji Bosne i Hercegovine, gdje je bio zadužen za filmsku arhivu tadašnje ARBiH. Materijali koje je snimio korišteni su u brojnim filmovima i reportažama, kako o opsadi Sarajeva, tako i o ratu u BiH. Godine 1994., Tanović odlazi u Belgiju, gdje nastavlja studij na filmskoj školi INSAS. 

Oskar za "Ničiju zemlju"

Nedugo nakon završenog studija u Belgiji, režirao je film “Ničija zemlja”, za koji je napisao i scenarij, a koji je na 74. dodjeli Oskara, 2001. godini u Kaliforniji, dobio Oskara za najbolji strani film.

Osim “Ničije zemlje”, Tanović je režirao još brojne poznate filmove, među kojima: „Čudo u Bosni“, „L'Aube“, „Buđenje“, „Cirkus Columbia“, „Prtljag“, „Epizoda u životu berača željeza“, „Tigrovi“, „Smrt u Sarajevu“. Režirao je i napisao scenarij za film „Triage“, koji je 2009. godine otvorio Filmski festival u Rimu. Glavne uloge u tom filmu tumače Kolin Farel (Colin Farrel), Branko Đurić, Paz Vega i Kristofer Li (Christopher Lee), Film Danisa Tanovića „Triage“

Polovinom 2019. godine Danis Tanović je, u suradnji s produkcijskom kućom “Good Films” iz Los Anđelesa i producentima Paulom Brenanom (Brennan) i Miriam Segal, režirao film “The Postcard Killings” koji je sniman u Velikoj Britaniji i Švedskoj.

„Cirkus Columbia“

Za film „Cirkus Columbia“ iz godine 2010. Tanović je dobio nagradu na 16. Sarajevo Film Festivalu. Dobitnik je i nagrade „Zlatna naranča“ za najbolji film u sklopu internacionalne natjecateljske selekcije u Filmskom festivalu u Austriji. Dobio je priznanje i u Portorožu za najbolju scenografiju, na Filmskom festivalu u Aleksandriji za kinematografiju zemalja Mediterana kao najbolji film, te na Kosovskom filmskom festivalu za najbolji film.

Tanovićev film „Epizoda u životu berača željeza“ prikazan je u Berlinu na Međunarodnom filmskom festivalu 2013. godine, gdje je osvojio dvije nagrade – nagradu Srebreni medvjed i nagradu za najbolju mušku ulogu. Ovaj je film također dobio nagradu na Filmskom festivalu u Istanbulu, kao i na Filmskom festivalu u Jerusalemu.

Nagradu Srebreni medvjed i specijalnu nagradu žirija dobio je i drugi njegov film „Smrt u Sarajevu“.

Godine 2014., na 20. Sarajevo Film Festivalu Tanović je dobio „Počasno Srce Sarajeva“.

Umrla Laura Basi, prva plaćena profesorica na univerzitetu

1778. - Umrla Laura Basi (Bassi), italijanska fizičarka i akademkinja. Priznata i prikazana kao "Minerva", bila je prva žena koja je doktorirala nauke. Radeći na Univerzitetu u Bolonji, bila je prva plaćena profesorica na univerzitetu.

1844. - Rođen Ludvig Bolcman (Ludwig Boltzmann), austrijski fizičar. Doktorirao je 1866. na Univerzitetu u Beču, gdje je predavao, kao i na drugim evropskim univerzitetima. Pridonio je teoriji toplinskog zračenja crnog tijela (Stefan-Boltzmannov zakon), kinetičkoj teoriji plinova (Maxwell-Boltzmannova razdioba molekula po energijama) i statističkoj interpretaciji entropije. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Boltzmann).

1876. - Oskar Aleksander, hrvatski slikar, rođen je na današnji dan. U Parizu je upoznao francuskog romanopisca Emila Zolu kojeg je i portretirao. Portretirao je i Oskara Vajlda (Oscar Wilde). Godine 1900., izložio je svoja djela u Parizu i Minhenu. Od 1908. godine aktivni je član grupe austrijskih umjetnika pod imenom Hagenbund.

1908. - Umro srbijanski pisac Simo Matavulj, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma. Djela: romani "Bakonja fra Brne", "Uskok", zbirke pripovijedaka "Iz primorskog života", "S mora i planine", "Beogradske priče".

1920. - Preminuo američki istraživač i admiral Robert Edvin Piri (Edwin Peary), čija je ekspedicija u aprilu 1909. uspjela da prva dospije do Sjevernog pola. Ispitao je najsjeverniji dio Grenlanda, oplovio ga i 1901. ustanovio da je otok. Djela: "Na Sjever preko Velikog leda", "Najbliže polu", "Sjeverni pol", "Tajne polarnih putovanja".

1924. - Rođen američki filmski glumac afričkog porijekla Sidni Poatje (Sidney Poitier), prvi crnac dobitnik nagrade Oskar. Filmovi: "Prkosni", "Poljski ljiljani", "Ivica grada", "Bjekstvo u lancima", "U vrelini noći", "Gospodinu s ljubavlju", "Pogodi ko dolazi na večeru".

1925. - Američki filmski režiser Robert Altman, koji je stvorio osobenu sintezu mitova i dramaturških klišea tradicionalnih američkih filmskih žanrova i principa modernog, prvenstveno evropskog filmskog izraza, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Odbrojavanje", "Kockar i bludnica", "Privatni detektiv", "Svi smo mi lopovi", "Kalifornijski poker", "Nešvil", "Kratki rezovi", "Tri žene", "Svadba", "Kanzas siti".

Rođen Hubert de Živanši, francuski modni dizajner

1927. - Rođen Hubert de Živanši (Givenchy), francuski aristokrat i modni dizajner, koji je osnovao luksuznu modnu i parfemsku kuću “Givenchy” 1952. godine. Poznat je po tome što je dizajnirao veći dio lične i profesionalne garderobe glumice Odri Hepbern (Audrey Hepburn) i odjeću za Žaklin Kenedi (Jacqueline Kennedy), suprugu nekadašnjeg američkog predsjednika Džona Kenedija (John).

1962. - SAD su u orbitu oko Zemlje lansirale svemirski brod "Merkjuri-Atlas 6", u čijoj je kapsuli "Frendšip 7" bio Džon Glen (John Glenn), prvi američki astronaut.

1966. - Rođena Sindi Kroford (Cindy Crawford), američki supermodel. Sindi je prvi moderni supermodel koji se slikao obnažen za “Playboy”. Nalazi se na 5. mjestu “Playboyeve” liste 100 najseksepilnijih žena 20. vijeka. Bila je na naslovnim stranicama više od 600 poznatih modnih listova, radila reklamnu kampanju za “Loreal”, učestvovala u nebrojeno mnogo modnih revija.

1993. - Umro Ferućo Lamborđini (Ferruccio Lamborghini), konstruktor istoimenog automobila. Lamborđini je već kao učenik Tehničke škole u Bolonji počeo popravljati očev traktor. Obogativši se na traktorima, Ferućo je osnovao drugu tvornicu koja je proizvodila sisteme za klimatizaciju i centralno grijanje, te je tako postao jedan od najbogatijih ljudi u Italiji, a potom se okrenuo i automobilskoj industriji. Prvi Ferućijev automobil u proizvodnji bio je model Lamborghini 350GT, ali ga je proslavio treći model - Miura koji je započeo s ugradnjom motora između prednje i stražnje osovine za sportske automobile.

2004. - Bivša glavna tužiteljica Haškog tribunala Luiz Arbur (Louise Arbour) imenovana za visoku komesarku UN-a za ljudska prava.