Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine izdao je prvu takvu potvrdu Udruženju Pokret "Majke enklava Srebrenica i Žepa" kako bi se mogao pokrenuti postupak obilježavanja masovnih grobnica Zeleni Jadar iz kojih su ekshumirana tijela osoba ubijenih u genocidu u julu 1995. godine u skladu sa Zakonom o nestalim osobama, javlja Detektor.

Nakon što je Detektor u ljeto prošle godine zabilježio prvi zahtjev Pokreta "Majke enklave Srebrenica i Žepa" za obilježavanje grobnica u kojima su pronađena tijela njihovih najmilijih, Saliha Đuderija, predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta potvrdila je da im je u januaru ove godine izdana potvrda.

- Mi smo na zahtjev srebreničkih udruženja za konkretnu lokaciju Zeleni Jadar izdali zvanično uvjerenje sa službenim podacima o lokaciji, mjestu i broju ekshumiranih tijela koji na osnovu potvrde ili uvjerenja mogu započeti proces pred lokalnim organom na način da podnesu zahtjev za obilježavanje lokacija na kojim je izvršena ekshumacija - kazala je Đuderija za Detektor.

Obilježavanje lokacija

Iz Udruženja Pokret "Majke enklava Srebrenica i Žepa" kažu da je prošlo puno vremena dok nisu dobili potvrdu, odnosno pola godine, ali da planiraju ući u narednu fazu kako bi se obilježile lokacije masovnih grobnica.

- Sad ćemo, kad bude trebalo ići dalje, da tražimo od opštine na kojoj je, a to je opština Srebrenica, gdje se nalazi ta grobnica - kazala je predsjendica Udruženja Munira Subašić i dodala da će zahtjev uputiti i opštini Bratunac, gdje je bila primarna grobnica.

Đuderija pojašnjava kako je jedan od razloga zbog kojeg su izdali potvrdu tek prošli mjesec bilo ažuriranje baze, kao i provjera podataka, jer su oni podložni promjeni.

- Ono što je bilo bitno za ovaj proces koji prvi put počinje tako oficijelno i službeno jeste da se svaki podatak i broj provjeri jer se izdaje službena potvrda za upravni postupak koji će pokrenuti u lokalnoj zajednici… S tim što smo se mi obavezali ako dođe do bilo kakve promjene bilo gdje, mi ćemo, naravno, obavijestiti zvanično onoga ko bude zainteresiran - dodala je ona.

Sekundarne grobnice

Prema "Bazi sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH" u kojoj je Detektor analizirao presude Haškog tribunala, vijeća su utvrdila, između ostalog, da su tijela ubijenih u Kravici zakopana u Glogovi i Ravnicama, na mjestu koje je ocijenjeno kao primarna grobnica. Potom su tijela iz Glogove prebačena u sekundarne grobnice u Zelenom Jadru, Blječevi, Budaku i Zalazju.

Zakon o nestalim osobama u BiH, koji postoji već 20 godina, predviđa mogućnost obilježavanja masovnih grobnica. Do danas ta mogućnost nije mnogo korištena zbog niza prepreka.

Zbog toga je BIRN BiH u svojoj emisji "Detektor TV" htio da zabilježi ovaj proces od samog početka, te podsjetiti udruženja i na ovu mogućnost.

Zakonska procedura

Tada je Đuderija pojasnila tok ovog postupka na način da, prema zakonu, porodice predaju zahtjev Institutu, koji potom izdaje potvrdu u kojoj činjenično dokumentuje sve što je važno da stoji na spomen-obilježju, a potom se traži dozvola za izgradnju od lokalnih vlasti.

- Ono što nije nikada riješeno i zbog čega postoje godinama problemi jeste što je taj dio aktivnosti bio planiran da se rješava kroz fond za podršku porodicama nestalih. Jer je bilo planirano da će ta udruženja porodica dobivati finansijsku podršku od različitih nivoa vlasti - kazala je tada ona.

Pokretanje ove inicijative prošle godine podržao je i Memorijalni centar Srebrenica, koji je izrazio želju da bude dio tog procesa s porodicama.

- Mi možemo pomoći s onim čim im realno ne može pomoći niko drugi u BiH. Mi im možemo pomoći u istraživanju, prikupljanju podataka, utvrđivanju jednog jedinstvenog sadržaja i, na kraju krajeva, mada to nije uopće manje važno, utvrđivanja jednog jedinstvenog idejnog rješenja za te oznake, odnosno kako će to izgledati - kazao je tada direktor Emir Suljagić.

Procedura obilježavanja

Memorijalizacija predstavlja jedan od ključnih elemenata tranzicione pravde, ali u Bosni i Hercegovini nailazi na niz prepreka. Procedura obilježavanja znatno je otežana i gotovo nemoguća povratnicima koji uglavnom čine manjinu, te su primorani sami ili na druge načine podizati spomen-obilježja.

Osim političkih prepreka, obilježavanje masovnih grobnica je i utrka s vremenom, prirodom i biološkim nestankom onih koji tragaju za istinom i pravdom o zločinima nad njihovom djecom i srodnicima.