Sud Bosne i Hercegovine je prvostepenom presudom osudio Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske na godinu zatvora za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Iz Suda Bosne i Hercegovine je saopšteno da je Dodiku uz kaznu zatvora izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

Istom presudom je krivnje oslobođen Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a.

Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Naosnovane tvrdnje odbrane 

Sutkinja Sena Uzunović je u obrazloženju presude navela da tvrdnja odbrane da Kristijan Šmit nije legalno izabran visoki predstavnik i da Anek 10 Okvirnog mirovnog sporazuma ne daje ovlaštenja visokom predstavnika da nameće zakone u BiH, već da to može samo Parlamentarna skupšina BiH, su neosnovane.

Odgovore na to, kazala je sutkinja Uzunović, dao je Ustavni sud BiH u nekoliko presuda, kao i Evropski sud za ljuska prava u predmetima Berić i drugi te Sejdić i Finci.

Prema njenim riječima , navodi da odluka Kristijana Šmita nije objavljena u Službenom glasniku i da nije stupila na snagu kad je Dodik potpisao ukaz, su tačni, ali samo za zakone koje je donijela Parlamentarna skupština BiH

Navela je da visoki predstvanik na to nije obavezan i da to može koristiti samo kao preporuku.

Visoki predstavnik, navela je dalje, tokom donošenja odluke obavezan je javno je objaviti, što on i čini na stranici OHR-a s datumom stupanja na snagu.

- Objavom je navedeno da odluke stupaju na snagu odmah, odnosno da su odluke stupile na snagu 2. jula - pojasnila je Uzunović.

Uzunović se osvrnula i na tvrdnju tvrdnje odbrane da je Dodik bio obavezan potpisati ukaz i da ga na to obavezuje Ustav RS, te naglasila da to opovrgavaju izvedeni dokazi.

Navela je da je Ustavom RS on dužan proglasiti zakone sedam dana nakon odluke Narodne skupštine RS, te da u tom roku može tražiti od Narodne skupštine ponovno odlučivanje.

- On je bio dužan da proglasi samo one zakone koji su bili na ponovnom odlučivanju. Bio je obavezan, imajući u vidu odluke visokog predstavnika, zakone u Narodne skupštine RS vratiti na ponovno odlučivanje. Nije bio obavezan ni prema Ustavu RS-a potpisati ukaze - objasnila je Uzunović.

Postoji opasnost 

Sutkinja Uzunović je napomenula da je za neizvršavanje odluka visokog predstavnika propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, te da je kao obavezna predviđena mjera zabrane vršenja dužnosti od jedne do deset godina.

- Postoji opasnost da bi dalje vršenje dužnosti predsjednika RS iskoristio za dalja kršenja kao što on javno najavljuje- kazala je Uzunović.

Dodik i Lukić i njihovi advokati nisu došli na izricanje presude, dok su presudi prisustvovali državni tužioci.

Uzunović je navela da je na ovu presudu je dozvoljena žalba Apelacionom vijeću Državnog suda.