Milan Blagojević, bivši savjetnik Željke Cvijanović i profesor ustavnog prava, rekao je da postoje dva moguća pravca pravnog djelovanja nakon usvajanja neustavnih zakona RS.

- Jedan pravni put je krivični progon koji će, vjerujem, uslijediti. To ne prizivam niti želim, ali, naprosto, ima elemenata za krivični progon za počinjeno najteže krivično djelo, ono protiv države. 

Drugi pravni put je ovo što su uradila ova trojica (Denis Bećirović, Denis Zvizdić i Kemal Ademović) podnošenjem zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Taj zahtjev će sigurno biti uvažen jer je očigledno da su ovi zakoni suprotni Ustavu BiH - rekao je Blagojević za Srpskainfo.

Dodik i odluka Ustavnog suda

Upitan šta će se dogoditi ako Milorad Dodik, nakon odluke Ustavnog suda BiH, kaže da to također ne poštuje, Blagojević odgovara da bi time samo nanio dodatnu štetu sebi i drugima.

- Dodik samo množi krivična djela, Bog mu pameti dao. Ovo kažem zato što mu ne želim zlo. Međutim, ovim što radi on pravi zlo i sebi i drugima. Ako ne poštuje odluku Ustavnog suda, onda će ući u još jedno krivično djelo, a to je neizvršenje odluka Ustavnog suda, pa će doživjeti novi krivični progon - objasnio je on.

Blagojević se prisjetio situacije iz juna 2023. godine, kada je kao tadašnji savjetnik člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović prisustvovao sastanku na kojem je Dodik rekao da se "sutra donese zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH“.

- Jedini sam na tom skupu, kojem su prisustvovali i Radovan Višković, Željka Cvijanović, Nenad Stevandić, Miloš Bukejlović, rekao da nije politički cjelishodno donositi taj zakon, a osim toga da je taj zakon suprotan Ustavu BiH. Nažalost, nije uvažena moja sugestija i sljedećeg dana je taj zakon donesen. Zašto vam sada ovo govorim? 

Zato što su time, kao na pladnju, servirali Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt) da uradi sve ono što je uradio poslije toga! Ne samo da nametne da je navodno krivično djelo to ako se ne izvrši njegova volja, već je odmah s tim dao i dopune Krivičnog zakona BiH, ubacivši u član 156. da se krivično djelo napada na ustavni poredak ne čini samo silom ili prijetnjom upotrebe sile, kako je do tada pisalo, nego i na "drugi protivpravan način“ - kazao je on.

To je ta "upotreba sile"

Blagojević je rekao kako je time Tužilaštvo BiH "u ruke dobilo alat", za koji kaže da i sada koristi.

- Međutim, zabrana rada SIPA i Tužilaštva BiH na teritoriji RS po ovim zakonima bi se jednim širim, ekstenzivnijim tumačenjem, mogla tumačiti i kao prijetnja upotrebom sile, pa bi sve i da Šmit nije umetnuo one riječi, u sadašnjoj situaciji, nakon ovih najnovijih zakona moglo biti krivično djelo napada na ustavni poredak jer, zaista, prijetnja je upotrebe sile ako u zakonu stoji da SIPA ne može da radi na teritoriji RS, a to onda znači da ako ona nešto pokuša silom, mi ćemo joj uzvratiti silom - objasnio je on.

Blagojević je dodao kako bi to dalje značilo da SIPA mora prinudno da privodi, a prilikom prinudnog privođenja da joj se suprotstavi MUP RS.

– To je onda ova "upotreba sile“ iz Krivičnog zakona. Koji će načelnik policijske uprave u RS poslati pripadnike naše policije da se suprotstave SIPA? Pa, to je onda još gore i ide se u novo krivično djelo - rekao je Blagojević.

Na pitanje da li su poslanici vladajuće većine, koji su u Narodnoj skupštini RS glasali za zakone o zabrani rada Suda, Tužilaštva BiH, SIPA i VSTS na teritoriji RS, takođe krivično odgovorni ili ih štiti poslanički imunitet, Blagojević odgovara da se i na njih odnosi krivično djelo "napad na ustavni poredak".

– Što se tiče poslaničkog imuniteta u ovakvim slučajevima, po mom mišljenju, on ne može da važi. Ovo što su oni uradili je ubistvo države. Ne možeš pokušati da ubiješ državu, a onda da se zaklanjaš iza poslaničkog imuniteta. Poslanički imunitet ne važi niti treba da važi za ovakve slučajeve - poručio je Blagojević za Srpskainfo.