Veliki broj islamskih naučnika smatra da je Lejletul-Kadr u posljednjih deset neparnih noći mjeseca ramazana, a opet većina njih misli da je to 27. noć, kazao je za "Avaz" prof. dr. Almir Fatić, rukovodilac Katedre za tefsir Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.
- Više je autentičnih hadisa na kojima se temelje ova mišljenja. Ibn Abbas je imao dva mišljenja o ovom pitanju: da je to dvadeset treća noć, odnosno dvadeset sedma ramazanska noć. On je Omeru ibn el-Hattabu objasnio zašto misli da je to 27. noć: sintagma Lejletu-l-Kadr ima devet slova, a spominje se tri puta u suri Al-Qadr - devet puta tri je dvadeset i sedam. Također je rekao da ova sura ima trideset riječi, baš kao što postoje trideset dana u mjesecu, a dvadeset sedma riječ je "hije" (ona). Otuda je bio mišljenja da je "hije" možda trag i da se odnosi na samu noć - kazao je dr. Fatić.
Noć Kadr je skrivena
Razlog koji se najčešće navodi kao odgovor na pitanje zašto ni Svevišnji Allah niti Muhammed, a.s., nisu decidirali Lejletu-l-Kadr jeste taj da bi ljudi trebali, u traganju za njome, provoditi više noći u pobožnosti, ibadetu, razmišljanju, i mijenjanju sebe, i ne bi se trebali zadovoljiti samo jednom noću, dodaje dr. Fatić.
- Objavljivanje Kur'ana započelo je u noći Lejletu-l-Kadr 610. godine s prvih pet ajeta sure Al-Alaq ("Ikre": čitaj), a onda je on postepeno objavljivan u periodu od dvadeset i tri godine poslaniku Muhammedu, a.s., preko meleka Džibrila. Kur'an daje detalje o tome kako Objava, u smislu komunikacije, dolazi od Svevišnjeg Boga do ljudskih bića, odnosno vrste komunikacije koje se javljaju između Njega i ljudi, tj. odabranih poslanika. Jedan važan ajet objašnjava ovo na sljedeći način: Nijednom čovjeku se Allah ne obraća osim nadahnućem, ili iza zastora, ili da pošalje izaslanika koji objavljuje, Njegovom dozvolom, ono što On hoće (Aš-Šura, 51) - objašnjava dr. Fatić.
