Na današnji dan 1938. godine, preminuo je Džemaludin ef. Čaušević, četvrti reisu-l-ulema u periodu Kraljevine Jugoslavije, teolog, mislilac, prosvjetitelj, reformator, novinar, prevoditelj i jezikoslovac. Bio je jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih bošnjačkih ličnosti 20. vijeka. Njegov mezar je u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.

Efendija Čaušević je u Bihaću završio medresu, a Pravni fakultet (Mektebi Hukuk) 1887. godine u Istanbulu. Nakon što je diplomirao, vratio se u BiH, gdje je od 1903. do 1905. godine bio profesor arapskog jezika u Velikoj sarajevskoj gimnaziji, kada je izabran za člana Ulema-medžlisa (današnji Rijaset). Od 1907. do 1909. bio je profesor u Šerijatskoj sudačkoj školi.

Reforma školstva

Na inicijativu ef. Čauševića osnovano je Udruženje imama i muallima Bosne i Hercegovine, 1909. godine, a 1913. izabran je za reisu-l-ulemu, ostavši na tom položaju sve do 1930. godine. Odmah po dolasku na poziciju reisu-l-uleme započeo je reformu školstva. Za zaostalost je krivio konzervativne krugove, koji su distancirali stanovništvo od modernih škola, od evropskih običaja, tj. stanovništvo je bilo prepušteno samo sebi. Objelodanjujući svoje stavove i mišljenja o pitanju školstva, ef. Čaušević je bio žestoko napadan od konzervativne islamske uleme.

Uprkos teškoćama na koje je nailazio, on je postepeno provodio do kraja reformu mekteba, kasnije i medresa, te osnovao Okružnu medresu u Sarajevu. Njegovim nastojanjem osnovana je i Šerijatska gimnazija iz koje su svršenici prelazili u Šerijatsku sudačku školu, koja je podignuta u rang fakulteta. Zahvaljujući ef. Čauševiću, održana je Druga vjersko-prosvjetna anketa (1920. i 1921) na kojoj su se našli programi za mektebe i medrese, osnovne i srednje škole, kao i dati okvirni planovi za izradu udžbenika za vjeronauku u osnovnim i srednjim školama. Pokrenuo je i uvođenje latinice i ćirilice u vjerskoj štampi, nastojao modernizirati prezentaciju islama svim vjernicima. Davao je podršku izučavanju predmeta matematike, fizike, hemije i biologije, koje su neki vjernici u to vrijeme nazivali "nevjerničkim predmetima".

Prvi prijevod Kur'ana na bosanski jezik

Uz brojne govore većoj masi ljudi prilikom molitvi, ef. Čaušević je pokušavao probuditi bošnjačke mase iz letargije i putem tadašnjih medija, objavljujući svoje tekstove u novinama: “Biser” (1918), “Sarajevski list” (1918), “Gajret” (1925), “Novi behar” (1927–37), “Jugoslavenski list” (1929), “Islamski svijet” (1933–35), “Narodna uzdanica” (1933 –37) i dr. u kojima je pozivao na reforme cjelokupnog društva. Tokom pisanja služio se pseudonimima i šiframa kao što su: Dedin prijatelj, Mehmed Džemaluddin, Džemaludin, M. Dž.

Stupanjem na snagu novog ustava Islamske zajednice 1930. godine, kojim je dokinuta samostalnost te institucije, efendija Čaušević je u aprilu te godine podnio ostavku na mjesto reisu-l-uleme, a ubrzo zatim je penzionisan ukazom kralja, nakon dva mandata reisu-l-uleme i 17 godina vođenja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Nakon što se povukao s dužnosti reisu-l-uleme, ef. Čaušević je s Muhamedom Pandžom počeo raditi na prvom prijevodu Kur'ana na bosanski jezik, koji je objelodanio 1937. godine . 

Rođen Branko Radičević, pjesnik mladosti, ljubavi i patriotskog zanosa

1824. – Rođen Branko Radičević, srbijanski lirski pjesnik mladosti, ljubavi i patriotskog zanosa. Kao oduševljeni pristalica jezičke reforme Vuka Karadžića, prvi je počeo da pjeva na narodnom jeziku. Pjesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu. U poemi "Đački rastanak" opjevao je Sremske Karlovce i đačke radosti, dubinu i misaonost je iskazao u pjesmi "Tuga i opomena", a u satiričnoj pjesmi "Put" ismijao je protivnike reforme Vuka Karadžića. Umro je u Beču 1853. godine.

1868. - Ruski pisac Aleksej Maksimovič Pješkov, poznat kao Maksim Gorki, utemeljitelj socijalističkog realizma, rođen je na današnji dan. Najčešća i najuspješnija tema njegovog stvaralaštva je “ljudsko dno” u kojem se kreću malograđani, pobunjenici svih vrsta, izgubljeni i prezreni ljudi. Djela: priče, pripovijetke i romani "Makar Čudra", "Starica Izergilj", "Maljva", "Konovalov", "Pjesma o sokolu", "Foma Gordejev", "Mati", "Pjesma o vjesniku oluje", "Ljeto", "Trojica", "Ispovijest", "Gradić Okurov", "Čelkaš", "Život Mateja Kožemjakina", "Supruzi Orlovi", "Artomonovi", "Život Klima Samgina", "autobiografska" trilogija - "Djetinjstvo", "Među ljudima", "Moji univerziteti", drame "Na dnu", "Malograđani", "Na ljetovanju", "Djeca Sunca"…

1929. - U Skoplju rođeni blizanci Predrag i Dragan Laković, filmski i pozorišni glumci. Predrag je bio pet minuta stariji, a glumačku karijeru je započeo u Beogradskom dramskom pozorištu, glumeći obične ljude, često boheme i one s margine društva. Među televizijskom publikom ostao je upamćen po liku ujka Koste u kultnoj seriji „Bolji život". Dragan Laković ostao je upamćen kao voditelj dječije emisije „Djeco, pjevajte s nama“, kojom je obilježio djetinjstva mnogim generacijama. Bio je član Pozorišta na Terazijama, gdje je ostavio značajan trag, posebno u mjuziklima: „Put oko svijeta“, „Cigani lete u nebo“, „Moja ljupka dama“.

1930. - Dva najveća turska grada - Konstantinopolj i Angora - preimenovani u Istanbul i Ankara.

1936. - Rođen Mario Vargas Ljosa, peruanski književnik, nobelovac, jedan od vodećih romanopisaca i esejista u Latinskoj Americi. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2010. i jedan od najistaknutijih predstavnika "hispanoameričkog booma".

Ubila se engleska književnica Virdžinija Vulf

1941. - Zgrožena ratom, ubila se engleska književnica Virdžinija Vulf (Virginia Woolf), koja je primjenjivala tehniku unutrašnjeg monologa i toka svijesti u romanima pisanim istančanim intelektualnim stilom. Ostvarila je majstorske portrete, posebno žena iz viših slojeva engleskog društva. Djela: romani "Izlet na svjetionik", "Gospođa Delovej", "Godine", "Talasi", "Orlando", eseji "Sopstvena soba", "Između činova", "Smrt moljca", "Običan čitalac".

1943. - Umro ruski kompozitor, dirigent i pijanista Sergej Vasiljevič Rahmanjinov, čija su djela sinteza evropskog duha i ruske narodne tradicije. Komponovao je opere, simfonijske kompozicije i druga djela, ali se najoriginalnije izrazio u klavirskim kompozicijama i solo pjesmama. Iz Rusije je emigrirao 1918. i potom je živio u SAD.

1944. - Rođen Krunoslav Kićo Slabinac, hrvatski pjevač, gitarist, kompozitor i aranžer. Nakon što je na Opatijskom festivalu 1970. godine pobijedio s pjesmom "Više nećeš biti moja", vrlo brzo je postao jedan od najpopularnijih pjevača na prostoru regije, a njegove pjesme "Plavuša", "Pokloni mi jedan dan", "Zbog jedne divne crne žene", "Tri slatke riječi" postale su veliki hitovi i omogućile mu ogroman uspjeh na estradi. Postumno je dobio Porina za životno djelo.

1958. - Umro W. C. Hendi (Handy), američki kompozitor, poznat kao "otac bluesa". Od 1900. do 1902. je podučavao muziku na crnačkom Alabamskom poljoprivrednom i mehaničkom koledžu. Godine 1912., komponovao je “Memphis Blues”, kompoziciju koja se smatra jednim od prvih komercijalnih primjera žanra, a 1914. i “St. Louis Blues”, te izdao autobiografiju “Father of the Blues”.

Rođen skijaš Jure Franko, osvajač srebrene medalje u veleslalomu na ZOI 84 u Sarajevu

1962. - Rođen Jure Franko, jugoslavenski i slovenski alpski skijaš, najpoznatiji po osvajanju srebrene medalje u veleslalomu na Zimskim olimpijskim igrama 1984. u Sarajevu. Tada je imao samo 21 godinu, a medalja koju je osvojio bila je prva olimpijska medalja u historiji za Jugoslaviju. I danas se pamti kako su Sarajlije tada uzvikivale: "Volimo Jureka više od bureka!"

U Svjetskom skijaškom kupu Franko je osvojio tri postolja. Osim toga, 23 puta je bio među prvih deset skijaša, i 11 puta u top 15. Mjesec nakon Olimpijade u Sarajevu, u norveškom Opdalu bio je trećeplasirani, što je uspio dva puta uraditi i prije Olimpijade, a već naredne sezone zbog trajnih povreda kukova morao je završiti karijeru.

1986. - Američka pjevačica Stefani Džoana Andželina Džermanota (Joanne Angelina Germanotta), poznatija kao Lejdi Gaga (Lady Gaga), slavi 38. rođendan. Postala je poznata 2008. godine odmah nakon objavljivanja svog debitantskog albuma “The Fame” koji je ostvario zapažen komercijalni uspjeh. Gaga je prodala više od 30 miliona albuma i 150 miliona singlova širom svijeta, što je čini jednom od najprodavanijih muzičkih umjetnika svih vremena. Osvojila je i brojne nagrade među kojim je i šest Gremija, te 36 MTV nagrada. Uzastopno se dvaput pojavila i u časopisu “Billboard” kao "umjetnik godine", a “Forbes” ju je 2013. godine proglasio drugom najmoćnijom slavnom osobom i najmoćnijom muzičarkom na svijetu. Pojavila se i na “Timesovoj” listi 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu.

1994. - Umro francuski pisac rumunskog porijekla Ežen Jonesko (Eugene Ionesco), član Francuske akademije nauka, čije su tzv. antidrame preobrazile pozorište 20. vijeka. Djela: drame "Ćelava pjevačica", "Žak ili pokornost", "Lekcija", "Stolice", "Žrtve dužnosti", "Pastirov kameleon ili pariska improvizacija", "Makbet", "Novi stanar", "Nosorog", "Ubica bez plate", "Kralj umire", "Leteći pješak", "Spavačica", "Igra pokolja", "Žeđ i glad", "Kuga", "Čovjek s koferima", "Crno i bijelo", radijska drama "Salon automobila", roman "Usamljenik".

1999. - Preminuo Jozo Leutar, zamjenik ministra FMUP-a, usljed teških tjelesnih povreda u atentatu počinjenom 16. marta 1999. godine, u Sarajevu, u Alipašinoj ulici, kada je eksplodirala eksplozivna naprava u Golfu Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH. Do danas niko nije odgovarao za ovo ubistvo.

2003. – Umro Slobodan Đurasović Đuras, književnik i profesor Treće gimnazije u Sarajevu. Osim brojnih knjiga i romana, među kojima i o Mirzi Delibašići Kinđetu, autor je i tekstova mnogih pjesama “Divljih Jagoda”, “Indexa”, “Koda”, Jadranke Stojaković, Nede Ukraden, “Ambasadora”, među kojima su mnoge postale evergrini poput "Ne mogu skriti svoju bol", koja se takmičila za pjesmu Evrovizije, "Pozdravi Sonju", "Zauvijek tvoj", "Ciganka", "Marija", "Let na drugi svijet", "Moja Hana", "Dođi u pet do pet", "Sve ove godine" itd.

2004. - Preminuo poznati britanski glumac, scenarist, pisac, reditelj i producent Piter Justinov (Peter Ustinov), koji je najveći uspjeh postigao igrajući u filmovima "Kvo vadis" i "Mi nismo anđeli". Dobitnik je Oskara za epizodne uloge u filmovima "Spartak" i "Topkapi".

2013. - Umro Boris Strel, slovenski skijaš, evropski juniorski šampion u veleslalomu, osvajač prve jugoslavenske medalje na svjetskim prvenstvima u skijanju.