Na današnji dan 1917. godine, u sarajevskoj mahali Mihrivode rođena je bosanskohercegovačka pjesnikinja Džemila Hanumica Zekić, u porodici u kojoj je sve troje djece bilo školovano. Živjela je 87 godina, ostavivši dubok trag u književnoj historiji Bosne i Hercegovine kao najplodnija književnica svog vremena, iako nije objavila nijednu knjigu. Naime, njene pjesme i tekstovi objavljivani su isključivo u časopisima, i to: “Islamskom svijetu”, “Novom beharu”, “Gajretu”, “Narodnoj uzdanici” (kalendar), “Islamskom glasu”, “Dječijem Novom beharu” i “Muslimanskoj svijesti”.

Pseudonim Makbula

Godine 1933., kao učenica drugog razreda gimnazije, Džemila je objavila svoje prve pjesme „Islam“ i „Muslimanka“ u časopisu „Islamski svijet“. U periodu od 1934. do 1941. godine, objavila je četrdesetak pjesama i više kratkih proznih tekstova, a nakon pauze uzrokovane Drugim svjetskim ratom i novim društveno-političkim sistemom, tek 70-ih godina prošlog vijeka nastavila je objavljivati u časopisima “Preporod” i “Zemzem”. Objavljivala je i pod pseudonimom Makbula.

Iako je najpoznatija kao pjesnikinja, Džemila je pisala i prozu inspiriranu našim baladama te dešavanjima u stvarnosti, na koja je davala analitičke i kritičke osvrte. U pjesmama u kojima je pisala o ljubavi i zaljubljenosti mogu se osjetiti čežnja i melanholija kao i u sevdalinkama, koje su je inspirisale i koje je često znala i zapjevati. Kako je sama isticala, uzor joj je bila Umihana Čuvidina, prva bosanskohercegovačka pjesnikinja, te joj je posvetila pjesmu „Umrloj pjesnikinji Bosne (Umihani Čuvidinoj)“. Također, svoju sudbinu poredila je s Umihaninom, jer je i Džemila najveći dio života provela sama.

Da bi se sačuvala uspomena na ovu za sve nas, kao i buduće generacije, značajnu ženu i njena djela, prof. dr. Nehrudin Rebihić je 2019. godine priredio izabrane pjesme, crtice i publicističke članke Džemile Hanumice Zekić, objavljene s naslovom „Zeleni biseri“.

Gubitak sina

Džemilu život nije mazio, njena tužna sudbina bila joj je i inspiracija i bijeg od surove svakodnevice. Najveći razlog bio je gubitak sina Ragiba u njegovoj nepunoj godini života. Također, zbog funkcije koju je obnašao Hanumicin suprug u Drugom svjetskom ratu, doživjela je da je sa suprugom optužena i poslana u sarajevski zatvor “Beledija”, gdje je provela skoro tri mjeseca. Nakon izlaska iz zatvora, razvela se i vratila u očevu kuću, gdje je sama živjela do smrti.

U prohladnim oktobarskim danima, tačnije 21. oktobra 2004. godine, preminula je naša velikanka riječi, pjesnička diva izuzetnog senzibiliteta. O njenoj emotivnoj duši, ljubavi, vjeri, događanjima i vremenu u kojem je živjela, suosjećanju s onima koji su patili, protivljenju nepravdi koju su doživljavali, a koja je uvijek bila uzrokovana uskogrudim ambicijama pojedinaca u vlasti, najbolje govore stihovi Džemilinih pjesama.

„Džennet je na dunjaluku/kad nekom učiniš dobro/džehennem kad mu naneseš bol, dakle, oboje je u nama samim“, poručuje nam svojim stihovima Džemila Hanumica Zekić.

Rođen filozof, ljekar, matematičar i astronom Mojsije Majmonid

1135. - Rođen filozof, ljekar, matematičar i astronom Mojsije ben Majmon, poznat kao Mojsije Majmonid (Maimonides), sljedbenik Aristotela, najveći jevrejski filozof srednjeg vijeka. U najvažnijem filozofskom djelu "Vodič ljubavi" pokušao je da zasnuje religiju na racionalnim osnovama, što je izazvalo žestoku osudu ortodoksnih pristalica judaizma. Napisao je više astronomskih i matematičkih rasprava i 18 medicinskih traktata s teorijama znatno ispred vremena u kojem je živio.

1746. - Čuveni španski slikar Fransisko Hose de Goja i Lusientes (Francisco José de Goya y Lucientes), rođen je na današnji dan. Godine 1786., postao je dvorski slikar i naslikao je niz portreta - među najboljima u tom žanru - članova kraljevske porodice, dvorskih uglednika i poznatih ličnosti. Opsjednut tragičnom sudbinom španskog naroda, stvorio je potresne slike-dokumenta - "Drugi maj 1808", "Treći maj 1808. - strijeljanje u Madridu", a u poznim godinama fantazmagorične prizore - "Saturn", "Prometej", "Ples vještica", te velike cikluse u bakropisu i litografiji. Pri kraju života, već oslijepio, morao je da emigrira u Francusku, gdje je umro 1828. Glavna djela: "Odjevena Maja", "Gola Maja", "Porodica Karlosa Četvrtog", "Marija-Lujza", "Slikar Fransisko Baje", grafički ciklusi "Kapričosi", "Užasi rata", "Poslovice", "Tauromahija".

1844. - Rođen francuski pisac Pol Verlen (Paul Verlaine), bohem i pustolov, čije su neposredne pjesme, pune lirike i muzike, znatno utjecale na simboličku školu. Djela: zbirke "Romanse bez riječi", "Galantne svečanosti", "Elegije", "Mudrost".

1853. - Nizozemski slikar Vinsent van Gog (Vincent van Gogh), jedan od najoriginalnijih i najtemperamentnijih u historiji slikarstva, rođen je na današnji dan. Slikao je žarkim bojama, a njegova ekspresivna djela su neprevaziđena u neposrednom izražavanju psihičkih stanja. Nepriznat za života, praćen je mnogim nedaćama koje su ga bacale u duboku depresiju. U nervnom rastrojstvu 1890. se ubio. Njegova djela - gotovo 850 slika i više od 900 crteža, mahom pejzaža, portreta i mrtvih priroda - presudno su utjecala na modernu umjetnost.

Preminuo Osman Đikić, jedan od najboljih bh. pjesnika

1912. - Preminuo Osman Đikić, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih pjesnika. Iako je živio kratko, samo 33 godine, ostavio je dubok i neizbrisiv trag u našoj kulturno-književnoj historiji, doprinijevši njenom preporodu. Školovao se u Mostaru, Istanbulu, Beogradu i Beču, gdje je završio Trgovačku akademiju. Po sticanju diplome zaposlio se kao bankovni činovnik u Zagrebu, zatim u Brčkom i Mostaru, gdje je od 1907. uređivao časopis „Musavat“ i objavljivao tekstove u „Bosansko-hercegovačkom glasniku“. Godine 1909., Osman se seli u Sarajevo, nakon što je izabran za sekretara Muslimanskog kulturnog društva “Gajret”, te za urednika lista “Gajret”. U vrijeme prvih izbora za Sabor Bosne i Hercegovine, 1910. godine, Đikić se uključuje aktivno u politiku i postaje saborski kandidat Socijaldemokratske stranke za treću kuriju. Tada pokreće i politički list “Samouprava”. Još u gimnazijskim danima Đikić je počeo pisati poeziju, a pjesme je objavljivao uglavnom u časopisima ”Bosanska vila”, ”Zora” i ”Behar”. Za svog kratkog života uspio je napisati i objaviti tri zbirke pjesama: rodoljubive ”Pobratimstvo” (zajedno s Avdom S. Karabegovićem i Omer-begom Sulejmanpašićem) i ”Muslimanskoj mladeži”, te ljubavne ”Ašklije”. Napisao je i tri folklorne drame: ”Zlatija”, koja je često izvođena na zabavama MKD ”Gajret”, potom ”Stana“ i ”Muhadžir”. Danas je malo poznato da je Osman Đikić autor i nekoliko narodnih pjesama napisanih u duhu sevdalinki, koje su dobile i melodiju, a najpoznatije su: ”Đaurko mila”, ”Ašik ostah na te oči” i ”Đela Fato, đela zlato”. Osim toga, bavio se i sakupljanjem narodnih umotvorina.

1912. - Umro njemački književnik Karl Mej (May), autor “Vinetua”. Bio je pustolovni pisac čija su djela zabavnog karaktera i ogromne popularnosti. Na Mejevim djelima odgojili su se mnogi naraštaji mladih čitatelja. Prevođene na tridesetak jezika, njegove knjige objavljivane su u rekordnim tiražima, a najpoznatije su: "Na dalekom zapadu", "Lovci na medvjede", "Kroz pustinju", "Vinetu", "U carstvu srebrenoga lava" i "Blago u srebrenom jezeru".

1937. - Rođen američki glumac Henri Voren Biti (Henry Warren Beatty). Proslavio se već u svom filmskom debiju „Sjaj u travi“ (1960.), reditelja Elije Kazana (Elia), u kojem je glumio s holivudskom divom Natali Vud (Natalie Wood). Film je postigao komercijalni uspjeh, a Biti je nominiran za Zlatni globus u kategoriji najboljeg dramskog glumca. U 30. godini, zaradio je priznanja kritike i moć kao producent i zvijezda filma „Bonnie i Clyde“ (1967.) koji je bio nominiran za deset Oskara.

1945. - Rođen Erik Patrik Klepton (Eric Patrick Clapton), poznat pod nadimkom Slouhend (Slowhand), engleski rok-gitarist, pjevač i kompozitor. Tokom karijere stekao je ugled i kod muzičkih kritičara i kod publike, kao jedan od najvažnijih i najutjecajnijih gitarista svih vremena. Klepton je jedina osoba koja je kao muzičar tri puta uvedena u Kuću slavnih (Rock and Roll Hall of Fame): kao solo izvođač i kao član rock grupa “Yardbirds” i “Cream”.

1968. - Rođena Selin Dion (Celine), kanadska pjevačica, proglašena najboljom pjevačicom svih vremena. Selin je vlasnica jednog od najljepših glasova današnjice i ikada u svijetu muzike. Pet godina je imala svoj šou u Las Vegasu „A New day“, koji je posjetilo više od dva miliona obožavatelja. Selin je najprodavanija pjevačica u historiji muzike s više od 220 miliona albuma širom svijeta. Tokom karijere dobila je više 1.000 raznih nagrada, dva Oskara, sedam Gremija...

1986. - Preminuo američki filmski glumac Džejms Kegni (James Cagney), umjetnik nesvakidašnje energije i ekspresivnosti, koji je u žanru kriminalističkog filma bio personifikacija "anđela garava lica", folklornog heroja epohe prohibicije i velike ekonomske krize. Filmovi: "Državni neprijatelj", "Grešnikov odmor", "Prolaz za pakao", "Huk gomile", "Pobjednik uzima sve", "Anđeli garava lica", "San ljetnje noći", "Oklahoma Kid", "Jenki Dudl Dandi" (nagrada Oskar), "Krv na suncu", "Bijelo usijanje", "Cijena slave", "Čovjek s hiljadu lica", "Jedan, dva, tri", "Regtajm".