Na današnji dan 1914. godine, u Gorici kod Trebinja je rođen Mustafa ef. Busuladžić, jedan od najplodonosnijih pisaca u historiji bosanskohercegovačke književnosti. Po završenoj osnovnoj školi upisao se u medresu u Travniku, a poslije tri godine prebacio se u Gazi-Husrev begovu medresu u Sarajevu, gdje je i maturirao.
Još kao učenik medrese objavljivao je svoje tekstove u “Islamskom glasu”, “Novom Beharu”, “Obzoru”, “Svijesti”, “El-Hidaji”, “Glasniku VIS-a”, “Našoj domovini” i drugim publikacijama.
Nakon završene medrese upisao se u Višu islamsku šerijatsku školu u Sarajevu, gdje je diplomirao 1941. godine. Potom je proveo dvije godine u Rimu na postdiplomskom studiju iz orijentalistike, sarađujući u italijanskim časopisima “Mondo Arabo” i “Oriente Moderno”.
Po povratku u Sarajevo zaposlio se kao profesor u Šerijatskoj gimnaziji, a honorarno je radio u Ženskoj medresi, Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Osim prosvjetnog i pedagoškog rada, mnogo je pisao i prevodio. Dobro je govorio arapski, turski, njemački, francuski i italijanski jezik.
Strijeljali ga komunisti 1945.
U vrijeme kada su Mladi Muslimani djelovali kao podružnica “El-Hidaje”, Mustafa ef. Busuladžić je bio njihov zvanični predsjednik. Iz njegovog opusa izdvaja se brošura “Muslimani u Sovjetskoj Rusiji” u kojoj je opisao teško stanje muslimana u carskoj Rusiji koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast. Ova knjiga je bila povod komunistima da prilikom ulaska u Sarajevo 1945. godine uhapse Busuladžića, izvedu ga na Vojni sud u tadašnjoj Osman-pašinoj kasarni koji mu je potom, skupa s Atifom Hadžikadićem, tadašnjim gradonačelnikom, izrekao smrtnu kaznu strijeljanjem.
Strijeljanje je izvršeno noću u sarajevskom naselju Velešići, a na mjestu gdje je strijeljan pronađene su kasnije njegove naočale i fes. Očevici su kazali da je bio vrlo smiren uoči pogubljenja i da je cijelu noć prije strijeljanja učio Kur'an. Imao je samo trideset jednu godinu.
Danas jedna ulica u sarajevskom naselju Breka nosi njegovo ime.
Rođen engleski ljekar Vilijam Harvi, jedan od osnivača fiziologije i embriologije
1578. - Rođen Vilijam Harvi (William Harvey), engleski ljekar, fiziolog, biolog i jedan od osnivača fiziologije i embriologije. Bio je profesor na Kraljevskom koledžu u Londonu. Proučavao je funkciju srca, a 1628. godine, u djelu "Anatomska rasprava o pomicanju srca i krvi u životinja", prvi je opisao optok krvi, jedno od velikih medicinskih otkrića. U embriološkim studijama prvi je iznio tezu da sve živo nastaje iz jajeta (omne vivum ex ovo), dokazujući to eksperimentalno u "Raspravama o rađanju životinja".
1809. - Književnik Nikolaj Vasiljevič Gogolj, otac ruske realističke proze, rođen je na današnji dan. Romanom "Taras Buljba" je iskazao divljenje hrabrosti i borbi kozačkih predaka. U zbirkama pripovijedaka "Večeri na salašu kraj Dikanjke", "Mirgorod", "Petrogradske priče", "Arabeske", poemi "Mrtve duše", komedijama "Revizor" i "Ženidba", oživio je ogromnu pozornicu spahijske Rusije, s karijeristima, podmitljivcima, sitnim kradljivcima tuđeg vremena, silnicima i pijancima.
1868. - Francuski pisac Edmon Rostan (Edmond Rostand), koji je s velikim uspjehom oživio barokne tragikomedije i romantične drame, rođen je na današnji dan. Virtuozno, s raskošnim duhom, lirskom tananošću i herojskim zanosom, pisao je komade koji su bili događaj u francuskom pozorišnom životu. Djela: drame "Sirano de Beržerak", "Romantične duše", "Daleka princeza", "Orlić".
1873. - Rođen ruski kompozitor, dirigent i pijanista Sergej Vasiljevič Rahmanjinov, čija su djela sinteza evropskog duha i ruske narodne osjećajnosti. Komponovao je opere, simfonijske kompozicije i druga djela, ali se najoriginalnije izrazio u klavirskim kompozicijama poput "Rapsodije na Paganinijevu temu" za klavir i orkestar i četiri klavirska koncerta te solo pjesmama. Iz Rusije je emigrirao 1918. i do smrti, 1943., živio je u SAD.
1918. - U Velikoj Britaniji osnovano Kraljevsko vazduhoplovstvo (RAF).
1920. - Japanski glumac Toširo Mifune (Toshiro), koji je svjetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Rašomon", "Sedam samuraja", "Legenda o Musašiju", "Ponori ljubavi", "Krvavi prijesto", "Skrivena tvrđava", "Jodžimbo", "Pobuna", "Admiral Jamamoto", "Pakao na Pacifiku", "Crveno sunce", "Bitka za Midvej", "Šogun".
Rođen glumac Miodrag Petrović Čkalja
1924. - Rođen Miodrag Petrović Čkalja, pozorišni, filmski i TV glumac, prema mišljenju mnogih, najbolji regionalni komičar svih vremena. Veliku popularnost stekao je šezdesetih godina u TV serijama “Servisna stanica”, “Muzej voštanih figura”, “Licem u naličje”, “Sačulatac”, a 1970-ih i 1980-ih godina ostvario je nezaboravne uloge u serijama “Kamiondžije” i “Vruć vetar”. Glumio je i u brojnim filmovima i nagrađen mnogim priznanjima. Za vrijeme Miloševića, iako u starosti, Čkalji je onemogućeno nastupanje zbog kritičkog stava prema tadašnjoj vlasti.
1929. - Milan Kundera, češki književnik, autor kultnog djela “Nepodnošljiva lakoća postojanja”, rođen je na današnji dan. Kundera je pripadao generaciji mladih Čeha koji su stekli malo ili nimalo iskustva s predratnom demokratskom Čehoslovačkom Republikom. Na njihovu su ideologiju znatno utjecala iskustva Drugog svjetskog rata i njemačke okupacije; tako, godine 1948., Kundera se - još mladić - pridružio vladajućoj Čehoslovačkoj komunističkoj partiji. Godine 1950., on i još jedan češki pisac, Jan Trefulka, bili su isključeni iz partije zbog «antipartijske djelatnosti». Obojica su književno obradila taj incident: Kunderu je on nadahnuo za glavnu temu romana “Šala” (1967.).
1952. - Umro mađarski pisac Ferenc Molnar, tvorac publicističkog stila u mađarskoj literaturi, koji je romanom "Junaci Pavlove ulice" stvorio klasično djelo književnosti za mlade. U pozorišnim komadima iskazao je izuzetnu tehniku i duhovitost. Ostala djela: drame i komedije "Liliom", "Vuk", "Gardist", "Crveni mlin", "Čudo među brdima", "Labud", "Olimpija", "Igra u dvorcu".
1965. - Preminula Helena Rubinštajn, poljska i američka poslovna žena, kolekcionarka umjetnina i kozmetička poduzetnica. Osnovala je kozmetičku kompaniju „Helena Rubinstein Incorporated“, što ju je učinilo jednom od najbogatijih žena svijeta.
1976. - Preminuo njemački slikar i vajar Maks Ernst (Max), osnivač dadaističkog pokreta i jedan od najznačajnijih nadrealista. Otkrio je tehniku "frotaž", srodnu automatizmu u nadrealističkoj poeziji, uveo je kolaž-fotografiju, a u skulpturi je često spajao antropomorfne i animalne elemente. Pisao je pamflete i manifeste, a bavio se i scenografijom.
BiH zvanično postala punopravna članica WB ba.bloombergadria.com
BiH zvanično postala punopravna članica Svjetske banke (WB)
1996. - BiH zvanično postala punopravna članica Svjetske banke (WB). Dokumente o tome potpisali su u Sarajevu predstavnici bh. države i Džejms Volfenson (James Wolfensohn), predsjednik WB-a. BiH je 180. zemlja članica ove finansijske institucije.
1996. - U Japanu stvorena najveća svjetska banka, okončavanjem ujedinjenja "Micubiši banke" i "Banke Tokija".
2010. - Umro Džon Forsajt (John Forsythe), američki glumac, najpoznatiji po ulozi Blejka Keringtona (Blake Carrington) u TV seriji "Dinastija", kao i po ulozi Čarlsa Taunsenda (Charles Townsend) u TV seriji i filmovima "Čarlijevi anđeli".
