Nakon jučerašnje odluke američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) da uvede recipročne carine državama širom svijeta, cijene proizvoda iz BiH koji se izvoze na američko tržište bit će opterećene s dodatnih 35 posto carine. Istovremeno, robe iz Srbije bit će carinjene po stopi od 37, Sjeverne Makedonije 33 posto, dok će artikli iz Crne Gore i Kosova imati carinu od 10 posto.
- Razočaravajuće je da niko od političara u BiH uopšte nije ni pomenuo carine i razgovore sa SAD, iako se unaprijed znalo da će doći do toga. BIH ima preko 200 miliona KM izvoza u SAD i ovo će jednim dijelom sigurno zaustaviti taj izvoz i naravno smanjiti broj radnih mjesta u BIH. S ovim carinama postajemo prilično nekonkurentni, a one su daleko više. Zemlje poput Albanije, Turske, Kosova i Crne Gore, koje su na vrijeme reagovale, dobile su 10 posto carine i oni će nas svakako preteći – kaže za "Avaz" ekonomski stručnjak i bivši bh. diplomata Draško Aćimović.
Na pitanje kojim kriterijima se rukovodila američka administracija, pa je BIH i Srbiji odredila carinske stope veće nego Kini, Aćimović odgovara da su razlog domaći propisi u ovoj oblasti, jer su sinoć predočeni podaci po kojima je uvoz proizvoda iz SAD u BiH opterećen s nametima od čak 70 posto.
- Razlog su naše carine i naši nameti koje BiH ima prema robi iz SAD. Na osnovu toga su SAD uspostavile ove carinske stope. Sami smo to sebi napravili neodgovornošću političara - ističe Aćimović.
