Danas, 8. aprila, obilježavamo Međunarodni dan Roma. Ovaj dan je posvećen jednoj od najvećih, ali i najmarginalizovanijih etničkih zajednica u Evropi.
Važno je znati da je ovaj dan ustanovljen davne 1971. godine u Londonu na Prvom svjetskom kongresu Roma. Na ovom kongresu učestvovalo je 14 zemalja (Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Španija, Jugoslavija, Mađarska, Čehoslovačka, Irska, Finska, Norveška, Belgija, Indija i Sjedinjene Američke Države) koje su usvojile romski jezik (romani chib) kao službeni jezik Roma, romsku zastavu (plavo-zelena sa crvenim točkom u sredini) i romsku himnu – pjesma "Gelem, gelem".
Često nevidljiva tema
- Kao psiholog, ne mogu da ne istaknem koliko je važno da, pored kulturnog priznanja i borbe za prava, govorimo i o mentalnom zdravlju Roma – često nevidljivoj, a izuzetno važnoj temi. U svojoj praksi svakodnevno svjedočim koliko su Romi u Bosni i Hercegovini izloženi višestrukim oblicima isključenosti i psihosocijalnog stresa. Najteže posljedice toga trpe romska djeca i žene, koje su posebno ranjive na siromaštvo, nasilje i zanemarivanje. Dugotrajna marginalizacija ostavlja duboke tragove na mentalno zdravlje – osjećaj nepripadnosti, nisko samopouzdanje i rana trauma postaju svakodnevica - objasnila je psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz".
Tome u prilogu, dodaje, ide i istraživanje koje je objavljeno 2020. godine u časopisu Frontiers in Public Health, a koje se fokusiralo na zdravstvene potrebe Romkinja u dvije najveće romske zajednice u Republici Srpskoj.
- Rezultati su pokazali da 94 posto ispitanica ima zdravstveno osiguranje i registrovane su kod porodičnog ljekara, 60 posto je prijavilo hronične bolesti, od kojih 68,2 posto nije bilo pod medicinskim nadzorom. Usluge psihološke podrške često su im nedostupne zbog institucionalnih barijera i nepovjerenja. Vrijeme je da otvorimo vrata sistemske podrške i gradimo društvo u kojem će svaka osoba, bez obzira na etničku pripadnost, imati pravo na zdravu psihu i dostojanstven život - poručila je Rikanović.
