Granična policija BiH efikasno obavlja poslove iz zakonom propisanih nadležnosti i pokazala je sposobnost da odgovori na sve izazove i promjene sigurnosnog stanja na državnoj granici, izjavio je za "Avaz“ direktor GPBiH Mirko Kuprešaković.
Napominje da, zaključno s martom, Graničnoj policiji BiH nedostaju 762 policijska službenika.
- Poduzimamo sve kako bismo pripadnicima ove bh. policijske agencije osigurali adekvatne uvjete za rad, kao i adekvatnu materijalno-tehničku opremljenost. Činjenica je da se GPBiH suočava s kadrovskom nepopunjenošću, ali nakon zastoja u prijemu novih službenika, kontinuirano se provode procedure za nova zapošljavanja i unapređenje policijskih službenika, kako bismo nadomjestili nedostajući kadar – kaže Kuprešaković.
Odlaze u penziju
Pojašnjava da je u protekle dvije godine provedeno 26 konkursa za prijem novih radnika i da je zaposleno više od 480 policijskih službenika, državnih službenika i zaposlenika. Međutim, kao i u drugim agencijama, GP je suočena s prirodnim odlivom kadrova, pa uz prijem novih gotovo isti broj službenika odlazi u penziju. U ovoj i narednoj godini to pravo će ostvariti gotovo 510 policijskih službenika GPBiH.
- Nedostatak kadrova pokušava se nadomjestiti i upotrebom modernih tehničkih dostignuća u vidu vozila s radarskim sistemima, termovizijskih sistema, dronova, ali i korištenjem službenih pasa. Kontinuirano se planiraju i realiziraju programi stručnog usavršavanja policijskih službenika za obavljanje poslova iz nadležnosti GPBiH. U 2024. godini u radni odnos primljeno je 120 kadeta. U martu 2025. godine primili smo 25 kadeta u činu “mlađi inspektor”. U toku je školovanje 117 kadeta u činu „policajac“. U septembru 2024. godine objavljen je javni oglas za prijem 150 kadeta i u toku je procedura selekcije, odnosno testiranja. Odobren je i prijem 14. klase, ukupno 150 kadeta i u toku ove godine planirano je provođenje ovog konkursa – ističe Kuprešaković.
Zahvaljujući prijateljskim zemljama, GPBiH je dobila značajnu podršku u materijalno-tehničkom opremanju i obučavanju njenih pripadnika. Kuprešaković izdvaja pomoć Njemačke, SAD, Japana, Italije, Francuske, Velike Britanije, Češke, te FRONTEX-a, IOM-a, UNODC-a, OSCE-a, DCAF-a, CIVIPOL-a, EUFOR-a i drugih.
- Realizirane su i brojne specijalističke obuke za jedinice za nadzor i kontrolu granice, za jedinice za podršku i kontrolu, bombne tehničare, kormilare, kao i iz oblasti kriminalistike i detektivskih poslova, prepoznavanja krivotvorenih dokumenata, obuke za menadžment. Zahvalni smo svim našim partnerima što, osim donirane opreme, pružaju i odgovarajuće obuke za naše službenike, jer je dobro opremljena i educirana GPBiH stup sigurnosti u Evropi i šire – dodaje Kuprešaković.
Dobra saradnja
Cilj je osigurati efikasniju i bržu razmjenu informacija sa susjednim državama. Tokom 2024. godine realizirano je 2.870 mješovitih patrola s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom, što je dokaz veoma dobre saradnje. Organizirane su i uspješne operativne akcije u borbi protiv nezakonitih migracija, krijumčarenja, terorizma, trgovine ljudima, krijumčarenja opojnih droga, roba, krivotvorenja dokumenata i drugih vrsta krivičnih djela.
- Najveći izazov s kojim se suočavaju pripadnici GPBiH su nezakonite migracije. Naročito problem stvaraju organizirane kriminalne skupine čiji su nositelji organizatori iz drugih zemalja kao što su Afganistan ili Turska. Sve je više pokušaja krijumčarenja ljudi u teretnim vozilima, a ono što je također zabilježeno tokom 2024. godine, jeste novi modus operandi kada krijumčari pokušavaju vozilima nasilno prijeći granicu, probijanjem rampi na graničnim prijelazima izbjegavajući graničnu kontrolu. Na taj način ugrožavaju i vlastite, ali i živote policijskih službenika – kaže direktor Kuprešaković.
Manje ilegalnih prelazaka
U prva tri mjeseca ove godine evidentirano je smanjenje ilegalnih prelazaka državne granice za više od 80 posto u odnosu na isti period 2024. godine, što Kuprešaković vidi kao rezultat poduzimanja pojačanih mjera na graničnoj liniji BiH. U ilegalnom prelasku državne granice otkriveno je najviše državljana Sirije, Turske, Afganistana i Maroka. U slučajevima zloupotrebe bezviznog režima prednjače državljani Turske.
