Šef Kluba Bošnjaka u Domu naroda BiH Šefik Džaferović bio je gost na Federalnoj televiziji gdje je u intervjuu za Dnevnik D prokomentarisao aktuelnu političku situaciju u BiH, kao i dešavanja na prošloj sjednici Doma naroda BiH.

Inače, Klub Bošnjaka uskratio je kvorum na prošloj sjednici Doma naroda Bosne i Hercegovine. Delegati ovog Kluba nisu željeli raspravljati o izbornom zakonu dok na dnevni red ne dođu smjene SNSD-ovih kadrova.

Nezvanično, naredna sjednica Doma naroda Bosne i Hercegovine trebala bi biti održana 24. aprila. Na pitanje da pojasni kakva je sada procedura, te može li redovna sjednica biti sazvana bez završetka prethodne sjednice, Džaferović odgovara da može biti sazvana redovna sjednica, ali na redovnoj sjednici ne mogu biti uvrštavane tačke dnevnog reda koje su bile na hitnim sjednicama - te tačke se trebaju završiti onako kako je poredano na hitnim sjednicama.

- Dakle, prvo smjena predsjedavajućeg Doma pa onda smjena ministara iz SNSD-a, pa onda ove ostale tačke koje su bile na prošloj sjednici - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija, izborni zakon i tako dalje, bez ikakvog preskakanja – kaže Džaferović.

Bez uskraćivanja kvoruma

Dodao je da iz Kuba Bošnjaka, oni nikada nisu uskraćivali kvorum.

- I kada smo bili u poziciji da napuštamo sjednice, mi smo zapravo branili Poslovnik i Ustav Bosne Hercegovine - nikada nismo blokirali, niti nam je to bila namjera niti to želimo. Ukoliko redovna sjednica bude obuhvatala redovne tačke dnevnog reda, a na njoj ne budu bile tačke koje su bile predmet hitnih sjednica, onda nije problem nikakav. Bit će problem, a mislim da se to već najavljuje, da se u tu redovnu sjednicu uvrste i neke tačke dnevnog reda koje su bile predmet rasprave na hitnim sjednicama. Ukoliko to bude, može i to, ali onda po redu. Tačke sa 11. sjednice, prvo smjena predsjedavajućeg Nikole Špirića, drugo, smjena ministara iz SNSD-a, treće, ove dvije tačke koje su bile predložene za 12. sjednicu, pa onda sve dalje. Ukoliko bude bilo pokušaja da se izbjegne stavljanje u dnevni red ovih smjena, naravno, onda ćemo imati ponovo problem – ističe Džaferović.

Novinarka je upitala koliko je uopšte realno da to bude rangirano onako kako oni zahtijevaju. Novinarka je kazala da se oni iz Kluba Bošnjaka stalno pozivaju da te sjednice više uopšte nisu u skladu sa Poslovnikom. Uptala je ko je nadležan u tom slučaju. Može li se Klub Bošnjaka ili zamjenik predsjedavajućeg obratiti Ustavnom sudu u vezi s tim?

- Teško da mi možemo na Ustavni sud ići s tim. Na Ustavni sud ide se onda kada su finalni akti Parlamenta u pitanju. Dakle, akti koji prođu, zakoni koji prođu oba doma, tada se osporava ustavnost tih akata. Ima ta mogućnost po Ustavu BiH. Problem je da u okviru Kolegija ne postoji saglasnost oko tumačenja Poslovnika. Kolegij sada tumači da nije moguće na hitnim sjednicama uvrštavati dodatne tačke na dnevni red.

Ranije smo godinama svjedočili praksi da je to moguće i da se to radilo. Ako ne postoji saglasnost unutar Kolegija, onda Kolegij treba to pitanje da postavi Domu. I Dom je taj onda koji većinom glasova, onako kako se glasa, utvrđuje šta je skladu s Poslovnikom, a šta nije. Dragan Čović i Špirić uporno izbjegavaju da se to uradi, zato što su svjesni da u Domu postoji većina koja neće prihvatiti njihovo mišljenje i zbog toga to rade što rade – kaže Džaferović.

Izborni zakon

Utisak u dijelu javnosti i medija jeste da je Čović stavljanjem prijedloga izbornog zakona na dnevni red napravio prostor da se odgovornost za blokade prebaci sa SNSD-a i HDZ-a na Klub Bošnjaka. Jeste li i vi u tom pravcu razmišljali kada ste na toj prošloj sjednici rekli - sva je igra u tome da nas dovedete da uskratimo kvorum?

- Naravno, ja sam to prepoznao i rekao sam to javno na sjednici. Uvijek treba krenuti od početka. Prvo je uskraćivanje kvoruma bilo od strane HDZ-a. Nisu se pojavila tri delegata HDZ-a nakon pauze, a sljedeća tačka dnevnog reda je bila smjena Špirića. A onda kasnije još dva uskraćivanja kvoruma su bila od SNSD-a na tački dnevnog reda smjena predsjedavajućeg Doma i smjena ministara iz SNSD-a.

I naravno, mislim, oni su svjesni da je to protivustavno ponašanje i nastoje na neki način naći neku varijantu kako bi nas, Klub Bošnjaka, doveli u poziciju da nas optuže da mi nešto opstruiramo.

Mi ne opstruiramo ništa, mi branimo Poslovnik. Ako postupite po Poslovniku, nikakav problem nije. Ako ne postupite, nećemo dozvoliti više da od nas pravite imbecile. Mi smo časni ljudi. Nismo imbecili, nismo idioti, mi vidimo što se dešava, ponosni, dostojanstveni ljudi i nećemo dozvoliti da nam udarate više na dostojanstvo.

I naše napuštanje sjednice je zapravo produkt toga. Mi ne želimo da blokiramo Dom, mi želimo samo da dovedemo predsjedavajućeg Špirića i zamjenika Čovića da poštuju Poslovnik, da poštuju procedure. Elementarna pretpostavka ili postavka demokratije je poštivanje procedura - kaže Džaferović.

Kako je raspoloženje u Domu naroda kada je riječ o ovom prijedlogu izbornog zakona? Opozicija iz RS, čini mi se, nema ništa protiv, njih se to nešto pretjerano ni ne tiče.

- Da, i u tome je sva igra. U tome je sva igra da se preskoči, i to je drugi motiv Čovića jer zbog toga je taj zakon i podnesen u Dom naroda, a ne u Predstavnički dom, da se pokuša izglasati jedan protuustavan, protivan evropskim konvencijama, protivan presudama Evropskog suda za ljudska prava, izborni zakon. Čak i protivan odlukama visokog predstavnika.

Sav scenarij Špirića i Čovića je bio u tome da se izbjegne smjena Špirića i ministara iz SNSD-a a, a da se usvoji uz pomoć opozicije iz RS-a neustavan izborni zakon.

HDZ i SNSD, ipak, sinhronizirano djeluju?

Potpuno je jasno da oni sinhronizirano djeluju. Čović daje izjave. Međutim, izjave su jedno, a praktični postupci su drugo. Ovo u Domu naroda su u stvari praktični postupci koji demantiraju izjave koje daje Čović.

On jeste rekao da je Dodik prešao crvenu liniju, da se mora poštovati ustavni poredak, ali sve čini ono čega se njega tiče, da se SNSD i njihovi kadrovi zadrže na pozicijama.

Nova koalicija

Čujemo poruke da izborni zakon nije uslov za novu koaliciju, ali da li je propala ta priča o uvođenju PDP-a, SDS-a i Liste za pravdu i red u državnu vlast?

Pa, mislim ako ne vide, onda s njima nešto nije u redu, stvar je potpuno jasna. Izbjeći smjene Špirića, Staše Košarca i Srđana Amidžića, usvojiti izborni zakon uz pomoć te opozicije iz RS-a, jer njihovi glasovi su presudni u Domu naroda, i onda će Čović slegnuti ramenima i kazati njima da on nije kriv, Špirić i Klub SNSD-a napuštaju sjednicu i od smjena nema ništa.

Međutim, razgovarao sam s nekim od tih ljudi. Oni su svjesni te pozicije i te situacije i vidjet ćemo kako će se stvari dalje odvijati.

Ponovo je aktualizirana ta priča o izbornom zakonu. Profesor Enver Kazaz izazvao je svojom izjavom mnogo reakcija.

- Ono što je osnovni problem ove probosanske koalicije, Trojke, kako god hoćete, njihovih ideologa pa i gospodina o kojem vi govorite je zapravo servilnost, snishodljivost. A građani koji su nas birali nisu takvi.

Zahtijevaju od nas da budemo dostojanstveni, da se ponašamo u skladu sa Ustavom i zakonom i da časno i pošteno branimo pozicije Bosne i Hercegovine. To što smo čuli jučer nije ništa od ovoga što ja govorim. Nema promjene izbornog zakona bez poštivanja odluka Evropskog suda za ljudska prava. To je prioritetna obaveza Bosne i Hercegovine.

Kritike na račun Trojke

Kada vi iznesete takve kritike na račun Trojke, druga strana obično vam poručuje da se SDA isto ponašala i da je Bakir Izetbegović potpisao legitimno predstavljanje u Mostarskom sporazumu.

Izetbegović nije potpisao nikakvo legitimno predstavljanje. Dakle, oni spinuju stvari. Oni trebaju biti zahvalni Izetbegoviću što je, recimo, nakon dugog niza godina bio jedan od lidera koji je dao maksimalni doprinos, pa onda i SDA, da se riješi pitanje izbora u Mostaru.

Kada je u pitanju Predsjedništvo BiH, stav SDA oduvijek je bio jasan i Izetbegović sve što je potpisivao bilo je na tom tragu. Jasan je stav SDA - poštovati odluke Evropskog suda za ljudska prava, osigurati ravnopravnost svih ljudi unutar Bosne i Hercegovine, pa i onih koji ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda i tražiti model kako bi hrvatski narod unutar Bosne i Hercegovine mogao da ima, recimo, prevalirajući utjecaj kod izbora člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Privođenje Dodika, Stevandića i Viškovića 

Državne institucije i dalje su nemoćne pred bjeguncima od zakona. Govorimo o Miloradu Dodiku, Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću. Očekujete li da će oni biti privedeni pravdi i na koji način?

Očekujem i nimalo ne sumnjam u to. Državne institucije ne bih rekao da su nemoćne. Državne institucije, prije svega pravosudne, su povele postupak protiv Dodika, on je nepravosnažno osuđen za jedno krivično djelo, krenuli su sada sa istragom za udar na ustavni poredak i zapelo je, postoji naredba suda za privođenje, odluka o pritvoru, i ne možemo kazati da su nemoćne, ali ne možemo kazati ni da nema određenih problema.

Država će u svemu ovome izaći kao pobjednik, država će završiti ono što je započela. Neka se nimalo ne nadaju u drugačiji scenarij oni koji misle drugačije i neka ne poduzimaju protiv državnih aktivnosti i akcija na tom planu ništa jer samo će dodatno činiti krivična djela.

Je li kapitulacija kada Dodik kaže zamrzavamo zakone iz NSRS-a ako Kristijan Šmit (Christian Schmidt) povuče nametanja? Je li on u poziciji da bilo šta zahtijeva?

- Ne, uopće nije u toj poziciji. Dodik nije subjekt političkih razgovora, on može biti subjekt jedino krivičnog postupka, a subjekti krivičnog postupka su tužilac i okrivljeni. Niko od političara, niko od međunarodne zajednice, baš niko, ne može postići nikakav dogovor i kad bi želio, a mi to ne želimo, sa Dodikom kada je u pitanju ovaj postupak. To se mora završiti u okviru pravosuđa Bosne i Hercegovine - ističe on.

Ali, jesu li poruke evropskih zvaničnika na tom tragu? Sve češće čujemo njihove poruke bh. vlastima - razgovarajte, ključ je u dijalogu.

Nisam čuo da su kazali da se sa Dodikom razgovara, jer poruke su da se mora poštovati ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Takve su poruke došle iz Francuske jučer, nakon sastanka predsjednika Srbije sa predsjednikom Francuske. Jednostavno mora se poštovati bez izuzetka, bez rezerve, ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Evropski put

Evropska unija od bh. institucija očekuje i nastavak ispunjavanja obaveza na evropskom putu. Kako to izvesti i kome je uopšte do toga u ovakvoj ustavnoj i sigurnosnoj krizi?

Mi trebamo, prije svega, sada riješiti ovu ustavnu krizu koja može otići u sigurnosne probleme. Naravno, mislim koliko se može, treba raditi i na ispunjavanju uvjeta Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, ali ovako kako radi Trojka, bolje da to ne radi. Ja sam se uvjerio kroz nekoliko konkretnih zakona da je bolje da to ne rade, nego da rade kako su to uradili.

Recimo, njihovi pregovarači su dogovorili sa ljudima iz RS da se table dobrodošlice mogu stavljati 50 metara nakon granične linije. Granična linija i granični prijelaz nisu isto. Ja znam da su te table postojale i ranije. Ali u ranijem zakonu nisu bile navedene. Sada piše u zakonu i oni su to ispregovarali. To je sramota. To nisu trebali raditi, bolje je da to ne rade jer na taj način nanose štetu Bosni i Hercegovini.

Upravni odbor FTV-a

U fokusu javnosti imenovanja na federalnom nivou, konkretno Upravnog odbora FTV-a. Osim sporne procedure problematizirano i jedno ime - Zoran Krešić. Vi lično ste ga 2016. podržali za Upravni odbor BHRT-a. Zašto i da li biste i danas to napravili?

To pitanje 2016. godine, kada je bio izbor Upravnog odbora BHRT-a, nije uopće problematizirano. Zato što nije postojala ova sporna antidržavna i šovinistička izjava koja je došla od tog gospodina i za koju smo prvi put saznali nekada prošle godine.

Ništa to nije bilo u javnosti, ništa nije bilo sporno i mi smo, stranka i ja i naši poslanici i delegati u Domu naroda, podržali ovaj prijedlog. Sada postoji jedna skandalozna izjava, slušamo je svaki dan, jedna antidržavna izjava, jedna šovinistička izjava, izjava puna mržnje koja dolazi od tog gospodina. Garnitura koja je glasala za njega zna za tu izjavu i unatoč tome ga bira. I između ostalog se brani i time što smo mi tog gospodina podržali 2016. godine kada te izjave uopće nije bilo. Pa, mislim to je licemjerno. Ne možete vi u takvoj situaciji ničim opravdati takav izbor. Da je izjava ta bila 2016. godine, da se za nju znalo ili da je postojala, nema šanse, nikada SDA ne bi glasala i ne bih ja glasao i ostali poslanici, delegati SDA.

Dalje, skršili su sve procedure. To se radi, mislim da je Elmedin Konaković u jednom, istina vrlo rijetkom, napadu iskrenosti priznao šta se dešava kada je u pitanju javni servis – 'ustrojit ćemo javni servis, izabrat ćemo Upravni odbor i treba da poštuju politiku Trojke, pa neće biti problema sa finansiranjem'. Zanemaruju Zakon o Federalnoj televiziji. Biraju sva četiri čovjeka odjednom. Kažu da je to drugi puta prvi izbor. Mislim, gdje to ima?

Zašto nisu promijenili zakon? Zašto oni to tako rade? Zanemaruju Komisiju za izbor i imenovanje. Formiraju neku radnu grupu. Nude parlamentu odluku sa četiri imena, a ne listu kako to traži Zakon o Federalnoj televiziji. Dakle, očigledno imaju cilj i ne biraju sredstva da do tog cilja dođu - zaključio je Džaferović, piše Federalna.ba.