Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) očekuje da će bruto domaći proizvod (BDP) Bosne i Hercegovine ove godine porasti za 3,5 posto prije nego što rast uspori na tri posto 2022. godine. Ovaj projicirani rast BDP-a BiH tako je najniži u regionu. Poređenja radi, Srbiji se predviđa rast od 4,2, kao i Kosovu, a Crnoj Gori 4,1 posto.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da je ocjena EBRD-a tačna, imajući u vidu činjenicu da, kako kaže, u BiH nema nikakvog interesa za podršku ekonomskom razvoju i realnim sektorima privrede i poljoprivrede.
- Vlasti tokom pandemije nisu učinile ništa. Od sredstava koja su interventno odobrena od EU i MMF-a za očuvanje privrednih aktivnosti i dijela sredstava koji je trebao da ode u zdravstvo najveći dio je potrošen u nabavke koje su završile različitim aferama. Nismo nabavili vakcine. Čitava priča je orijentirana ka ličnom bogaćenju, bez obzira na to kakve će to posljedice imati na privredu - kazao je Pavlović.
S njegovim mišljenjem saglasan je i ekonomista Draško Aćimović, koji ističe da bh. vlasti čine zločin prema vlastitom narodu.
-Vijeće ministara je napravilo zločin nad vlastitim narodom i nisu uradili ništa. Ono što su trebali uraditi jeste da iskoordiniraju s regionom - Crnom Gorom, Srbijom, Sjevernom Makedonijom, koje trebaju ići u “Balkan Šengen”, da pomažemo jedni drugima da izađemo iz krize. Pandemija ne bira između entiteta, država, granica - istakao je Aćimović.
Uz ovakve ekonomske trendove, jasno je da će dostizanje i prosjeka razvijenosti EU za BiH ostati trajni san. Da bi BiH dostigla barem neki prosjek Evropske unije što se tiče ekonomskog rasta, Aćimović smatra da bi trebala privući svjetske firme koje se već nalaze u Srbiji i Hrvatskoj.
- BiH ima jednu šansu, a to je geoekonomski položaj između Hrvatske i Srbije. Sve velike svjetske firme koje se nalaze u Srbiji i Hrvatskoj trebaju da otvore firme i u BiH zbog njihovih ekonomskih strategija. To nam je ogromna šansa. Oni bi tako povezali region. Njima treba ta poveznica - kazao je Aćimović.
Pavlović smatra da je napredak moguć samo u slučaju smjene vlasti u BiH.
- Mi smo dozvolili da se složen politički sistem entiteta i kantona pretvori u dobar mehanizam savršenog života ljudi koji su u vlasti. Nemamo nikakve uštede, zemlja smo za koju je EU prepoznala da ima probleme s tenderima i izvlačenjem novca iz budžeta - rekao je Pavlović.
Kao jedan od uzroka slabijeg rasta BiH u izvještaju se direktno spominje neprovođenje reformi od bh. vlasti.
- Rizici za rast BDP-a BiH 2021. godine uključuju sporiji oporavak na glavnim izvoznim tržištima eurozone, mogući produženi utjecaj pandemije na turizam, kao i nedostatak poticaja za poduzimanje strukturnih reformi i povećanje povjerenja investitora - saopćeno je iz EBRD-a.