Nakon što je objavljen dokument koji se odnosi na Informaciju o problemima i iznalaženju rješenja za stanje u Međunarodnom aerodromu Tuzla i Konačni izvještaj o utrošku sredstava istog preduzeća, a koje je sačinilo Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona, otvorene su brojne polemike.

U dokumentu su detaljno opisana dešavanja na Međunarodnom aerodromu u Tuzli od trenutka kada je aviokompanija Ryanair prekinula saradnju, a Wizz Air zatvorio bazu, pa do danas. U dokumentima je naznačen i plan djelovanja nadležnih kada je u pitanju rad tuzlanskog aerodroma.

Prioriteti za pregovaranje

Nakon toga se obratio zrakoplovni stručnjak iz Hrvatske Alen Šćurić, koji je u tekst za Zamaero komentarisao navode. Njegov tekst prenosimo u cijelosti:

- Prvo aerodrom je objavio sa kojim aviokompanija će imati prioritet za pregovaranje. I tu je ispravno objavljen Turkish, Norwegian, Eurowings, Transavia, Wizz Air, Ryanair, Tailwind, Pegasus i Freebird.

No, nerealno je objaviti i gubiti vrijeme na:  EasyJet koji ne leti za BiH niti će uskoro letjeti, Air Serbiu jer je Beograd puno preblizu da bi se linija za Beograd pokretala, Condor leti samo za Split i Prištinu, oni su leisure kompanija i nema nikakve šanse da će letjeti za Tuzlu.

Air Montenegro neće sigurno pokretati liniju za Podgoricu ili Tivat, pa oni su ukinuli i Banju Luku (gdje jako puno lokalnog stanovništva ima nekretnine u Crnoj Gori i tamo ljetuje) radi slabog yielda gdje bi onda pokretali Tuzlu.

SAS jako teško, oni su jedva pokrenuli jednu jedinu liniju sa samo jednim sedmičnim polaskom samo u top sezoni za Sarajevo, ne lete za Beograd, Zagreb, Ljubljanu, Podgoricu, Skopje, kakve tu šanse ima Tuzla?

Flyflite Malta – koja je to kompanija, ja nikada nisam čuo za nju. AirBaltic, koji ne leti ni za Sarajevo i Zagreb a letjet će za Tuzlu? Austrian – jako teško, oni ne pokazuju volju za letove prema Banjoj Luci, Nišu, Ohridu, Puli, Rijeci, Ljubljani, Mostaru, pa će jako teško onda pokazati volju za letove prema Tuzli.

Sundair je leisure kompanija koja sigurno neće letjeti za Tuzlu. Bulgaria Air, pobogu, pa oni ne lete ni za masu glavnih aerodroma, ne lete ni za jednu zračnu luku u regiji, čak ni za Beograd i Zagreb, kakva je šansa da im Tuzla bude prva zračna luka u regiji?

Samo regionalne linije

Sun-air je franšizer Britisha, lokalna skandinavska kompanija koja leti samo regionalne linije i još je pritom opako smanjila broj letova radi loših finansija, oni neće letjeti niša južnije od sjeverne Njemačke, a kamoli Tuzlu, nemaju ni jedan jedini let u široj regiji. Finnair ne leti za Zagreb, Sarajevo, Beograd, Prištinu, Skopje, Podgoricu, ali će letjeti za Tuzlu? Nordic Regional airlines je regionalna feeding kompanija Finnaira koja nema ni jedan jedini let u regiji, ne da nema šanse da oni lete za Tuzlu nego je to čisti nonsens.

KM Malta Airlines nema ni jedan jedini let u regiji, čak ni za Zagreb i Beograd. Nema nikakve šanse da oni lete za Tuzlu. KLM leti samo za najveće aerodrome u regiji, ne let čak ni za Ljubljanu, Sarajevo, Podgoricu, Prištinu, Skopje pa stoga nema ni najmanje šanse da oni krenu letjeti za Tuzlu. LOT jako teško, oni imaju mali broj letova i za Sarajevo i drže se najvećih zračnih luka regije, ne lete za male aerodrome.

TAP Portugal, e ovo je tek glupost, pa TAP ne leti ni za jednu zračnu luku u regiji, ne leti ni za Zagreb i Beograd, pobogu. Air Europa, o majko mila još i veća glupost od TAP-a, oni ne lete ni za jednu jedinu zračnu luku u Istočnoj Europi, ni u jednu luku šire regije. Iberia ne leti za Sarajevo, Beograd, Skopje, Prištinu, Podgoricu, a letjet će za Tuzlu?

Azerbaijan Airlines – pa koliko oni imaju letova u regiji i široj regij, oni ne lete ni za Sarajevo, Beograd, Zagreb… FlyOne – letovi iz Moldavije za Tuzlu, pobogu pa oni ne lete ni za Beograd, Zagreb, Sarajevo, Split, Dubrovnik, Ljubljanu, Skopje, Prištinu… Swiss – jako teško, oni lete samo za najveće luke, ne lete čak ni za Zagreb. Jet2 je leisure kompanija koja leti samo za Split, Dubrovnik i Tivat, oni isključivo lete za turističke destinacije gdje prodaju jedinstven program turistima hotela, lokalnih transfera i letova.

Pregovaranje sa ovim kompanijama značilo bi samo trošenje vremena i resursa, bez ikakvih rezultata, ti letovi se neće desiti. Stoga se energija i novac trebaju usmjeriti na gornje kompanije koje su realne i gdje Tuzla ima šanse. No, istovremeno nisu na listu stavili AJet sa kojim su postigli dogovor, Croatiu, Vueling, Aegean (koji leti za Banja Luku), SunExpress i Corendon koji su svi daleko logičnija opcija od gore navedenih.

Aerodrom je objavio da je Ryanair prvi puta odustao od letova radi promjene uprave. A što sam ja toliko puta pisao? Drugi puta Ryanair je otišao radi fakture Direkcije za civilno zrakoplovstvo od 1,53 EUR po putniku (poslanu u III mjesecu) na što Ryanair nije htio pristati. Resorno kantonalno ministarstvo napravilo je prijedlog mjera za prevladavanje ovog stanja. Prva mjera odnosi se na gore spomenuto intenzivno pregovaranje sa aviokompanijama i pokretanje novih linija. Razumljivo i to je svakako prioritet!

Finansijski poticaji

Druga mjera je program novih finansijskih poticaja od strane Vlade Tuzlanskog kantona i Turističke zajednice Tuzlanskog kantona. Iako prethodno financiranje Lumiwings od 1,25 milijuna EUR nije dalo željene rezultate smatra se da projekt mora ići dalje i da se sredstva trebaju logičnije i svrsishodnije trošiti. Jasno je da bez poticaja i to bitno većih od 1,25 milijuna EUR neće biti novih linija u Tuzli. Poticaji bi bili podržani i od Aerodroma Tuzla koji bi istovremeno dao popuste na hendling i lending. Treća mjera se odnosi na kreiranje strategije razvoja avioruta u Tuzli. Koja strategija razvoja? Jasni su potencijali Tuzle i mogućnosti otvaranja novih linija. Locirane su aviokompanije (iako većina pogrešno). Nema tu dalje strategije. Dakle ako se taj dokument i napravi on bi bio ponavljanje teza prve mjere i dodatnih pola stranice dokumenta. Dakle mjera je nonsens, da se samo nešto nađe na papiru.

Četvrta mjera je reorganizacija rada i sistematizacije radnih mjesta. Da to je i više nego potrebno, poglavito nakon odlaska Wizz Aira i ogromnog smanjenja prometa. Iskreno Aerodrom je već u X. mjesecu trebao smanjiti broj radnika za bar 50%. No, on to nije napravio i sada su isti ogromno opterećenje Aerodroma koje mora pokrivati lokalna zajednica. No, ovdje dokumenta predviđa ukidanje vatrogasne jedinice i korištenje lokalne vatrogasne jedinice. Dokument navodi da većina ostalih aerodroma tako rješava vatrogastvo aerodroma i da je Tuzla jedna od rijetkih koja ima vlastitu vatrogasnu postrojbu. Nonsens i totalna neistina. Nemoguće je da aerodroma nema vlastitu vatrogasnu jedinicu. Da to naprave Tuzla bi izgubila status aerodroma, vatrogasnu kategorizaciju i ne bi mogla ostvariti ni jedan jedini let. Ova mjera je potpuno nepoznavanje funkcioniranja aerodrom i kategorizacije vatrogasne spreme.

Peta mjera je nastavak kapitalnih investicija u aerodrom kako bi se povećala konkurentnost. Stoji. No, ovdje treba jasno različiti koje su to kapitalne investicije nužne i hitne. Atrij, treći gate i parkiralište od 320 mjesta u novim relacijama to svakako nisu. Ali svjetla uzletno-sletne staze, ILS CAT 3 i navigacijska oprema to svakako jesu, a ti projekti nisu kratkoročno planirani. I sve ovo traje puno predugo. Samo eksproprijacija dijela šume se provodi već sedam godina. Kaže se da je atrij, parkiralište i treći gate pred dovršavanjem. Nažalost to govore već godinu i pola. Već godinu i pola samo što nije dovršeno.

Šesta mjera je stvaranje preduvjeta za prijevoz tereta (cargo). Ovu tlapnju stalno ponavljaju mali aerodromi poput Maribora, Osijeka, Rijeke, Banje Luke i Niša. Gospodo, nema cargo prometa. Tuzla bi uz sav trud mogla imati stotinjak tona carga godišnje. A to nije ni izblizu dovoljno i ne opravdava investiciju u cargo terminal. Čak ni uz postojanje infrastukturalih objekata NATO-a koji bi se mogli pretvoriti u cargo. Dovoljno carga za ozbiljan promet nemaju čak ni Beograd, Zagreb i Ljubljana, a Sarajevo ima tek 2.764 tone carga godišnje. To je jedva za kakav-takav cargo centar. Pa ne misli valjda Tuzla da će preuzeti od Sarajeva sav cargo promet. To je jako nerealno.

Plan predlaže optimizaciju troškova poslovanja. Hvale vrijedno, ali svi aerodromi to planiraju i nikada ne uspiju realizirati. Plan predviđa i povećanje energetske efikasnosti Tuzle izgradnjom fotonaponske elektrane u suradnji sa Elektroprivredom BiH. Ugovor na izgradnji solarne elektrane od 10 MW je već potpisan. To je hvale vrijedno. No Ministarstvo odbrane BiH od kraja 2023. još nije dalo saglasnost za ovaj projekt, pa isti nije krenuo u realizaciju - napisao je.