Uprkos krizi koja u manjem ili većem obimu traje još od pandemije koronavirusa, u kompaniji „Alternativa“ iz Sarajeva zadovoljni su ostvarenim poslovnim rezultatima i stabilnim rastom i u prošloj godini. Inače, “Alternativa” je poznata u regionu po proizvodnji termoizolacionih panela, profiliranih bojenih limova i konstrukcijskih elemenata.

- Imali smo rekordnu godinu od osnivanja. Svake godine nam je neka rekordna, pa je i prošla bila. Rasli smo ponovo za 14 posto. Zanimljivo je da je izvoz ostao na istom nivou kao ranije, ali je raslo domaće tržište – kaže za “Avaz” vlasnik i generalni direktor Salih Lemeš.

Drugo mjesto

Osim na domaćem, „Alternativa“ je prisutna u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, najvećim dijelom u Srbiji gdje posredstvom firme osnovanoj u ovoj susjednoj državi prati sve velike investicije. Lemeš pojašnjava da proizvodnja i izvoz termoizolacionih panela imaju svoja pravila po pitanju transporta i volumena, pa se ovu vrstu proizvoda ne isplati izvoziti na daleka tržišta.

- Hrvatska nam se prošle godine sa šestog popela na drugo mjesto po kupovini. Mađarsku jako puno pratimo, investitore koji dolaze s istoka i investiraju u tu zemlju, Slovenija i Austrija standardno, dok je Njemačka zbog krize koju ima malo smanjila potražnju. U razgovorima smo i sa Švedskom, Engleskom i tako dalje – dodaje Lemeš.

Šira debata

Plaće trenutno zaposlenih 150 radnika puno su veće od minimalne, koju je svojom odlukom propisala Vlada FBiH. Lemeš naglašava da plaće radnika u FBiH u trenutno situaciji trebaju iznositi najmanje 1.200 KM.

- Da li je potrebno subvencionirati troškove od strane države ili odmah ići na fiskalne zakone, to je jedan složeniji proces koji traži širu debatu na tu temu. S ovim što je vlada tajno napravila pa objavila, na neki način je sebe uvela u jedan proces donošenja teških odluka. Očito je da to složeniji posao, nego što na prvi pogled izgleda i mislim da bi trebalo uključiti širu zajednicu. I akademska zajednica, koja je stala na stranu poslodavaca, dala je do znanja da treba i ona nešta da kaže na tu temu. Šira debata treba da se desi, a puno se stvari razlikuju od biznisa do biznisa, od jedne do druge vrste posla kojim se ljudi bave. Sigurno je da nije isti pristup tamo gdje je konkurencija jaka, gdje iz istočnih zemalja kupci mogu da konzumiraju te proizvode i usluge. Onaj ko se ovdje preklapa s njima u težoj je poziciji – ističe Lemeš.