BiH se posljednjih godina suočava s inflacijom iz uvoza, na koje domaća ekonomija nije mogla utjecati, osim da im se prilagodi, smatra vanredni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Denis Berberović.
On podsjeća da je rast cijena u BiH izazvan najprije pandemijom Covid-19, koja je poremetila tržišne odnose, a kada smo tek počeli da se oporavljamo od zdravstvenih i ekonomskih posljedica pandemije, Rusija je napala Ukrajinu.
Godišnja inflacija
To je, pojašnjava, izazvalo kratkoročnu energetsku krizu, ali ipak dovoljno ozbiljnu da nanovo poremeti tržišne odnose, izazove prekide u lancima snabdijevanja, smanji ponudu pojedinih roba i usluga, posebno energenata, što je kao posljedicu imalo ozbiljan rast cijena.
- Kumulativan rezultat tih dešavanja se odrazio na rast cijena koji je počeo 2021. godine, ali je svoju kulminaciju doživio 2022., kada je prosječna godišnja inflacija u BiH bila čak 14 posto. Međutim, to je prosječna inflacija, a u sektoru prehrambenih proizvoda, onoga što se najčešće kupuje, inflacija je, zavisno od kategorije proizvoda, bila između 25 i 30 posto. U 2023. godini je prosječna inflacija bila 5,1 posto, dok za 2024. nemamo još zvaničnu informaciju, ali bit će niža od inflacije u 2023. Da li su neki privrednici koristili situaciju i uz povećanje troškova povećavali i maržu, te tako dodatno pogoršali ionako lošu situaciju za potrošače, ne znam, ali ako i jesu, teško je reći u kojoj mjeri - kaže prof. dr. Berberović
Društveni bunt
Pojašnjava da inflacija ne znači samo rast cijena za posmatrani period, već i da ranije uvećane cijene ostaju.
- U 2025. godini potrošači su finansijski iscrpljeni od prethodnih godina inflacije, i sada se polako počinju buniti. Svoj revolt i društveni bunt izražavaju kroz bojkot kupovine u trgovinama, koji kratkoročno ne može ozbiljno naškoditi trgovcima ili proizvođačima roba široke potrošnje, ali to i nije cilj. Potrošači bojkotuju jer žele poslati poruku da povećanje cijena neće više biti tolerisano, posebno ako se dešava zbog povećanja marži, a ne stvarnih troškova poslovanja – ističe Berberović.
Zaštititi potrošače
Odgovornost je, prvenstveno na vladi, koja na raspolaganju ima niz ekonomskih i socijalnih mjera kojima može zaštititi potrošače, posebno najsiromašnije, ali Berberović naglašava da od društvene odgovornosti ne treba abolirati ni privredu.
- To mogu pokazati tako što neće povećavati marže. Konačno, i potrošači se moraju razbuditi i početi aktivno sudjelovati na tržištu, jer predstavljaju snagu koja može utjecati na cijene. Bojkot je upravo jedan od takvih načina – zaključuje prof. Denis Berberović.
