EKSPERT ZA "AVAZ"

BiH se suočava s "autohtonom" inflacijom

Nakon rasta cijena od 6,1 posto u 2023. godini statistički se bilježi usporavanje inflacije na 1,7 posto godišnje

Signali da je inflacija tu. Facebook

Alen Bajramovic

jučer

Za razliku od inflacije od 2021. do 2023. godine, koja je bila "uvezena“ i odnosila se na šokantan rast cijena u svijetu, inflacija s kojom se trenutno suočavamo je "naša“, a time je i problem BiH.

Ovo je za “Dnevni avaz”, nakon detaljne analize, izjavio finansijski i bankarski ekspert Dino Osmanbegović. Analizirajući trendove i podatke s kraja 2024. i početka 2025. godine, on ukazuje na usporen rast bruto društvenog proizvoda (GDP) u prošloj godini na blizu dva posto, pad izvoza i rast deficita, rast plaća za nominalno 9,5 posto uz stagnaciju produktivnosti, ali i primijenjeni dramatičan rast minimalne plaće u FBiH, uz raniji u RS.

Signal inflacije

- Nakon rasta cijena od 6,1 posto u 2023. godini statistički se bilježi usporavanje inflacije na 1,7 posto godišnje, ali rast tzv. temeljne inflacije, koji isključuje hranu i energente, od gotovo četiri posto daje signal da je inflacija tu. U pitanju je splet istovremenih djelovanja koja kreiraju makroekonomsku neravnotežu, gdje ukupna tražnja raste brže od ponude. Ovo je ambijent veoma pogodan za nastavak inflatornih kretanja koja bi, uz usporavanje rasta GDP-a, privredu BiH mogla uvesti i u zonu stagflacije, odnosno rasta cijena uz istovremenu stagnaciju ili pad GDP-a – pojašnjava Osmanbegović.

Osmanbegović: Splet istovremenih djelovanja. Facebook

Analizirao je kretanje novca kroz ključne kanale - kreiranje kredita u bankarskom sektoru, te transfere svih nivoa države kroz budžetske prihode, rashode i eventualni deficit.

- Od 2022. do 2024. bankarski sektor je zabilježio udio rasta kredita u GDP-u od 2,2 posto, 2,9 i 5,5 posto. Rast u 2024. značajno ubrzava i postaje veoma relevantan kanal transmisije monetarne kreacije i pritiska na cijene. Bankarski sektor produkuje veliku masu nenamjenskih - brzih, keš kredita koji kreiraju dodatnu potražnju, doprinoseći „pregrijavanju“, a ako ona dominantno ide u pravcu uvozne robe, jasni su utjecaji na spoljno-trgovinski bilans koji je već u minusu – ističe Osmanbegović.

“Jeftini” depoziti

Zaključuje da oba kanala imaju veliki potencijal daljeg rasta, kreiraju dodatnu potražnju i vrše daljnji pritisak na rast cijena. Uposlenici, nakon rasta minimalnih, očekuju povećanja svih plaća, proizvođači i davaoci usluga traže način da povećaju cijene, kako bi kompenzirali rast svojih troškova, dok trgovci to već rade.

- Banke očekuju daljnji priliv „jeftinih“ depozita, koji su uz aktivan kreditni rast, praćen dobrim performansom u otplati, glavni driveri ostvarene rekordne profitabilnosti. Vlada blagonaklono gleda na rast prihoda, naročito PDV-a, pa će uz zadržane stope doprinosa i poreza na dohotke ostvariti više nego izdašna sredstva za svoju potrošnju. Može se zaključiti da se radi o „našoj“, „autohtonoj“ inflaciji koja nije bezazlena i za koju treba pripremiti set različitih mjera, mnogo ozbiljnijih od bojkota roba koji nije loš kao signal upućen svima – naglašava Osmanbegović.

Socijalno raslojavanje

Osmanbegović upozorava da rast plaća vjerovatno doprinosi daljnjem socijalnom raslojavanju, jer nije srazmjeran unutar svih uključenih sektora privrede i vanprivrede, a o penzijama da i ne govorimo. Rast štednje se ne odnosi na sve imaoce računa kod banaka.

- Rast štednje se, nažalost, ne odnosi na sve imaoce računa kod banaka. Rast cijena hrane ne pogađa sve segmente društva – dodaje Osmanbegović.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.