ISTRAŽUJEMO

Značajne razlike u bruto iznosima plaća u evropskim zemljama: Gdje je najniži minimalac

U Hrvatskoj najniža plaća 970 eura, u FBiH 894 eura, a u Srbiji 619 eura

Brojni radnici u BiH bore se za viša primanja. Avaz

Meliha Smajkic

prije 6 sati 40 minuta

Nakon što je zakonski minimalac u Federaciji BiH nedavnom Uredbom Vlade FBiH povišen sa 619 KM ili 316 eura na 1.000 KM, odnosno, 511 eura, a što je najveće povećanje u posljednjih 30 godina, minimalne plaće naših radnika više nisu među najnižim u poređenju s drugim zemljama u Evropi.

Vidljivo je to iz podataka o bruto iznosima minimalnih plaća u evropskim državama koje je nedavno objavio Eurostat. Premda na tom popisu nema BiH, s obzirom na to da ne postoji propisana plaća na nivou države, ipak, ako se uzme u obzir da je bruto iznos minimalne plaće u FBiH dostigao iznos od 894 eura, a u RS 672 eura, može se reći da je BiH popravila svoju poziciju.

Bruto plaća

Tako je, naprimjer, susjedna Hrvatska na sredini ljestvice s minimalnom bruto plaćom od 970 eura, ali je naš drugi susjed, Srbija na samom začelju kolone sa 619 eura.

Ispred Srbije je, također, susjedna Crna Gora u kojoj je bruto iznos minimalne plaće 670 eura, a od zemalja bivše države je najbolje pozicionirana Slovenija u kojoj najniža bruto plaća iznosi 1.254 eura. Štaviše, Slovenija je među prvih 10 zemalja na ovom popisu, na kojem prvo mjesto drži Luksemburg s 2.638 eura.

Upravo bruto iznosi minimalnih plaća pokazuju značajne razlike među zemljama u Evropi, a na samom dnu tabele, među 27 država nalazi se Moldavija u kojoj je taj iznos svega 285 eura. Na poziciji iznad je Albanija s iznosom minimalne bruto plaće od 408 eura, a zatim Bugarska s 551 eurom.

U ovoj godini su mnoge zemlje povećale iznose minimalnih plaća s ciljem ublažavanja rasta troškova života. Tako je Rumunija zabilježila najveći rast plaće od 22 posto, dostigavši iznos od 814 eura, a i susjedna Hrvatska je povisila minimalac s 840 na 970 eura.

Iako je nedavno povećanje iznosa minimalne plaće u BiH „popravilo“ našu poziciju na rang-listi bruto plaća, kako za „Avaz“ kaže ekonomski stručnjak Igor Gavran, to ne znači mnogo.

Gavran: Ne znači mnogo. Facebook

Troškovi života

- Prije svega, i dalje smo pri samom dnu, a u kontekstu troškova života i riješenosti potrošačke korpe stvarna vrijednost te plaće je još manja. U nekim državama po osnovu porodičnog statusa, broja djece, područja gdje živite i nekih drugih kriterija za umanjenja poreskih obaveza i doprinosa, neto plaća može biti praktično jednaka bruto plaći – kaže Gavran.

Također, kako naglašava, benefiti koje radnik ima trenutno ili u budućnosti po osnovu uplaćenih doprinosa i poreza se razlikuju, jer BiH zauzvrat za velike uplate javnih prihoda dobiva loše zdravstveno i socijalno osiguranje i na kraju bijednu penziju uz očajne javne usluge, dok se u nekim drugim državama zaista vidi u šta se novac koji se plati troši i od toga ima koristi, što mu onda posljedično umanjuje troškove života.

- Sve nam ovo govori ponovo da nam treba i stvarna fiskalna reforma. Samo statističko povećanje plaće, pogotovo u bruto iznosu znači vrlo malo radniku koji dobije puno manje i od toga ima još manje koristi – zaključuje Gavran.

Udio doprinosa

Bruto plaća je zbir neto plaće i doprinosa koji se plaćaju u entitetske budžete za penzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje, kao i za osiguranje od nezaposlenosti. FBiH i RS imaju različite naknade, olakšice za određene grane industrije, uvećanja koja se odnose na staž, otežane uvjete rada i slično. Tako udio doprinosa u odnosu na neto plaću u FBiH iznosi 42,5 posto, a u RS 31 posto.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.