Prema najavama iz Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta FBiH, u petak je počela isplata finansijske pomoći poslovnim subjektima u FBiH, koji nisu u mogućnosti izdržati udar izazvan odlukom o rastu minimalne plaće sa 619 na 1.000 KM iz decembra prošle godine. Ministar Vojin Mijatović kazao je da je riječ o prvoj odluci s konačnom listom korisnika za januar, kojima Vlada FBiH želi pomoći da zadrže postojeći broj radnih mjesta.

Neto plaća

Finansijsku pomoć u ukupnom iznosu od 8.139.250 KM dobit će 11.889 poslovnih subjekata s ukupno 61.213 radnika. Podsjetimo, najniža bruto plaća od januara je povećana za 685 KM, sa oko 1.059 na 1.744 KM, a sami izdaci za doprinose sa 440 KM na oko 744 KM. Prostom računicom, s januarskim iznosom za 61.213 radnika ugroženi poslodavci dobili bi pomoć od nepunih 133 KM po radnom mjestu.

Ali s Uredbom o mjerama finansijske pomoći niskoakumulativnim djelatnostima, koju je Vlada FBiH usvojila 13. februara, u praksi je to drugačije.

Pomoć se isplaćuje na osnovu podataka Porezne uprave FBiH, za subjekte koji su 30. novembra 2024. imali najmanje jednog zaposlenog koji je imao neto plaću manju od 800 KM i najmanje jednog zaposlenog radnika na kraju tekućeg mjeseca 2025. godine. Uvjet je i da imaju ostvarenu neto dobit manju od 6.500 KM po zaposlenom radniku, kao i da nemaju neizmirenih obaveza po osnovu doprinosa i poreza. Pravo na refundaciju imaju i korisnici koji imaju manji broj radnika do 10 posto u odnosu na broj od 30. novembra 2024.

Od 100 do 200 KM

Ključno je da se iznos pomoći izračunava množenjem jedinične vrijednosti koeficijenta s brojem zaposlenih radnika. Koeficijent jedan, u iznosu od 100 KM, utvrđen je za sve zaposlene radnike kod korisnika kojima je 30. novembra 2024. godini isplaćivana neto plaća od 700 do 800 KM, a koeficijent dva u iznosu od 200 KM za sve zaposlene kojima je isplaćivana neto plaća do 700 KM.

Federalni zastupnik i ekonomist Admir Čavalić rekao je za „Avaz“ da je tačno da su utvrđeni različiti platni razredi i različiti su iznosi pomoći po radniku.

- Ali činjenica je da je ovih osam miliona minimalan iznos, koji vjerovatno ništa neće promijeniti – kazao je.

Dodao je da s terena već stižu pritužbe privatnih predškolskih ustanova, ali i od tek osnovanih firmi, koje nemaju pravo na pomoć. Kriterij datuma registracije biznisa vidi kao moguću diskriminaciju, a kriterij dobiti od 6.500 KM po radniku smatra neobičnim.

- Generalno, ovo nije rješenje. Pokazuju to podaci Porezne uprave FBiH. Do sada se dešavalo da u decembru imamo vrhunac zaposlenosti, u januaru značajan pad, a u februaru rast u odnosu na januar. Mi sad imamo pad, nema februarske stabilizacije, što se nije desilo godinama unazad – istakao je Čavalić.