Na svjetskim tržištima cijene nafte su porasle i prošle sedmice, treće zaredom, ali blago, jer se ulagači plaše da bi eskalacija carinskog rata mogla naštetiti međunarodnoj trgovini i rastu svjetske ekonomije.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 1.9 posto, na 73.63 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1.6 posto, na 69.36 dolara.

Početkom marta cijene su nafte pale na najniži nivo u ovoj godini, te su od tada porasle više od 6 posto.

To je ponajviše posljedica sankcija Vašingtona. Prije desetak dana SAD su uvele nove sankcije na iransku naftu, a prošle sedmice predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) najavio je nove 25-postotne carine kupcima venezuelanske nafte i plina.

Smanjena opskrba

S obzirom da su odavno na snazi sankcije na rusku naftu, jasno je da će najnovija ograničenja smanjiti ponudu na svjetskom tržištu. "Opskrba je primjetno smanjena zbog mogućeg gubitka venecuelanske i iranske nafte”, kaže Džun Goh (June), analitičarka u kompaniji Sparta Commodities.

No, značajniji rast cijena nafte sprječavaju strahovanja od usporavanja rasta ekonomije, pa moguće i recesije, što bi oslabilo potražnju.

Carinski rat

Naime, prošle sedmice Trump je najavio carine od 25 posto na uvoz svih automobila od početka aprila, a ovih će dana objaviti konačni plan o recipročnim carinama svim zemljama koje naplaćuju carine na uvoz američke robe.

Kako su mnoge zemlje, među ostalim, Kanada, Kina i Evropska unija, najavile protivmjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata. "Raspoloženje su u velikoj mjeri prigušila strahovanja od trgovinskog rata i pojačana neizvjesnost u američkoj politici", pišu analitičari JPMorgana u osvrtu na situaciju na tržištima.

Uprkos rastu tri sedmice zaredom, analitičari procjenjuju da će se cijene nafte u idućem razdoblju kretati u uskom rasponu, jer se trgovci plaše da bi carinski rat mogao dovesti do jačanja inflacije i negativno utjecati na međunarodnu trgovinu i rast ekonomija, a time i na potražnju za energentima.