Radno mjesto Lukasa Emeriha (Emmerich) je na pisti frankfurtske zračne luke. Radi za Lufthansu kao nadzornik za utovar putničkih aviona, jer oni ne prevoze samo putnike i njihovu prtljagu, već i drugu robu, na primjer, poštu. Ovaj 21-godišnjak je izučio zanat za auto-mehatroničara, ali ga je oduvijek više fascinirala avijacija nego automobili. Nakon završene obuke, prijavio se za posao u Lufthansi i brzo stekao potrebne kvalifikacije, piše Deutshe Welle.
- Najveći izazov u ovom poslu je upravljanje vremenom – osigurati da je sve pravilno utovareno i da zrakoplov može poletjeti na vrijeme. Stvarno je cool osjećaj, svi su stariji od tebe, a ti potpisuješ da je sve sigurno", kaže on za ARD.
Trenutno na frankfurtskom aerodromu za Lufthansu radi 120 nadzornika za utovar aviona, a plan je da ove godine bude zaposleno još 60. Lufthansa ove godine namjerava da diljem svijeta zaposli oko 10.000 novih radnika u različitim oblastima - od toga više od polovice u Njemačkoj.
Međutim, Lufthansa je po tome trenutno izuzetak u Njemačkoj.
Smanjenje broja radnih mjesta
Istraživanje Instituta njemačkog gospodarstva u Kelnu (IW) pokazuje da će ove godine samo 17 posto kompanija zaposliti više radnika, dok 38 posto planira smanjenje broja zaposlenih.
Posebno su loše prognoze u industriji - 44 posto anketiranih preduzeća planira otpuštanja, dok samo 14 posto predviđa nova zapošljavanja.
- To znači da će se već uočeni pad zaposlenosti u njemačkoj industriji nastaviti i ove godine - navodi se iz IW-a u Kelnu.
Broj zaposlenih u industriji do studenog 2024. je bio oko 7,4 milijuna dok je 2019. iznosio skoro 7,8 milijuna. To predstavlja smanjenje od oko 350.000 radnih mjesta u tom sektoru.
Porsche, Bosch, Continental,…
Enco Veber (Enzo Weber), naučnik Instituta za istraživanje tržišta rada u Nirnbergu, već duže vrijeme prati pogoršanje situacije na tržištu rada kao posljedicu ekonomske krize: "Njemačka se nalazi u ekonomskom padu, što sada sve više utječe i na tržište rada. Nezaposlenost raste već treću godinu zaredom."
Od 2017. stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je u prosjeku bila ispod šest posto. Prošle godine je prvi put porasla na šest posto, dok je u januaru i febrauru ove godine dostigla 6,4 posto.
- S obzirom na ekonomsku situaciju i pad gospodarskog rasta, zaposlenost je i dalje na relativno stabilnom nivou - ocjenjuje Veber.
Međutim, to se, kako kaže, može pripisati tome što sektor usluga trenutno nadoknađuje gubitke radnih mjesta u industriji: "Trenutno se različite grane ekonomije razvijaju nejednako kao rijetko kada ranije." Industrija je najviše pogođena krizom:
- Gubimo više od 10.000 radnih mjesta mjesečno - kaže Veber.
U kompanijama ZF, Continental, Thyssenkrupp i Volkswagen u narednim godinama ugroženo je oko 70.000 radnih mjesta. Pored toga i Schaeffler, Porsche, Bosch i Ford planiraju ukinuti tisuće radnih mjesta.
Nekada se ovdje radilo do penzije
Na udaru su u poslovi poput njegovog: Pablo Ole Šmit (Schmidt) je softverski inženjer u kompaniji ZF u Friedrichshafenu, gdje živi i radi skoro 20 godina. Sada strahuje za svoje radno mjesto. Nekada je bilo gotovo nezamislivo da netko napusti ZF prije mirovine, ističe on.
Prema informacijama Handelsblatta, njemački proizvođač auto-dijelova ZF, drugi po veličini u zemlji, razmatra potpuno odvajanje sektora „Elektrificirane pogonske tehnologije", interno nazvanog E-divizija. Odvajanje ovog sektora pogodilo bi više od 32.000 zaposlenih, odnosno svakog petog zaposlenog.
- Moja partnerica i ja radimo u E-diviziji, tako da sada oboje strahujemo za posao. Uskoro ću napuniti 50 godina. Pitam se kakva mi je perspektiva da nađem dobar posao - kaže Šmit u razgovoru za ARD.
Nedostatak stručne radne snage opada
Posebno jer je i za visokokvalificirane radnike sve teže pronaći posao - nedostatak stručne radne snage u industriji opada.
Prema istraživanju ifo instituta, u siječnju 2025. samo 18 posto industrijskih poduzeća prijavilo je manjak stručnjaka, dok je u trećem kvartalu 2022. taj postotak iznosio 44,5 posto.
Generalno gledano, nestašica kvalificiranih radnika u Njemačkoj se smanjuje. Dok je u trećem kvartalu 2022. gotovo polovica svih kompanija imala poteškoće u pronalaženju kvalificirane radne snage, u siječnju 2025. taj postotak pao je na 28,3 posto. U sektoru usluga potreba je i dalje iznad prosjeka - iznosi 35,1 posto.
Enco Veber naglašava da to nije samo posljedica problema postojećih kompanija: "Broj novih radnih mjesta nikada nije bio niži. Osnivanje novih preduzeća u industriji nikada nije bilo na ovako niskoj razini. Nove investicije padaju već godinama."
Vojna industrija cvjeta
Postoje, međutim, i izuzeci, navodi dalje Deutsche Welle - prije svega vojna industrija koja doživljava procvat. Najveći njemački proizvođač oružja, Rheinmetall, povećao je prihode za više od 30 posto u prvih devet mjeseci tekuće poslovne godine. Dva pogona u kojima se trenutno proizvode civilne komponente za vozila, uskoro bi mogla prijeći na proizvodnju za vojnu industriju.
Neki bivši zaposleni u ZF-u već su pronašli nova radna mjesta u vojnoj industriji. Za Pabla Olea Šmita to ipak nije opcija. Ali, razumije kolege koji su otišli, jer se kriza u ZF-u već osjeća i u njihovim primanjima. "Prvi finansijski rezovi su već počeli: bio sam zaposlen na ugovor od 40 sati sedmično, ali je taj ugovor već ukinut i smanjen na 35 sati."
Kao što je smanjena radna sedmica, tako su smanjena i primanja - sada mu je plaća manja za oko 14 posto.
Industrijski radnici i dalje među bolje plaćenima
I pored već osjetnih finansijskih rezova, radnici u industrijskim preduzećima i dalje spadaju među bolje plaćene. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u aprilu 2024. godine zaposleni s punim radnim vremenom u Njemačkoj u prosjeku su zarađivali 4.634 eura bruto mjesečno, dok su u industriji plaće bile oko 100 eura veće.
Nešto niže zarade su u uslužnim djelatnostima, poput ugostiteljstva ili prometnog sektora, gdje je prosječna bruto plaća bila 30 eura manja od prosječne, odnosno 130 eura manja u odnosu na prosjek u industriji, zaključuje Deutsche Welle.
