Berzovni indeks S&P 500 smanjen je za skoro 11% otkako se Donald Tramp vratio u Bijelu kuću. To je najlošije kretanje tog indeksa u prvih 10 sedmica predsjedničkog mandata još od prvog mandata Džordža V. Buša 2001. godine.
S&P 500 (Standard & Poor’s 500) prati rezultate 500 najvećih javnih kompanija u SAD-u i smatra se ključnim pokazateljem stanja američke ekonomije i tržišta dionica.
Iako je Tramp srijedu nazvao "Danom oslobođenja" i obećao da će "Amerika ponovno postati bogata", najava ogromnih carina pokrenula je brzu rasprodaju rizičnih ulaganja, što je jučer rezultiralo padom S&P 500 za preko 4 posto – najvećim od juna 2020.
Istovremeno, ekonomisti povećavaju šanse za recesiju i upozoravaju na mogući rast inflacije. "Ono što vidite je reakcija tržišta na mnoštvo promjena u kratkom razdoblju", izjavio je Brajan Malberi, upravitelj portfelja u Zacks Investment Management.
Jučer su trgovci ujutro masovno prodavali američke dionice jer su nove carine izazvale strah da će nameti usporiti ekonomski rast i gurnuti zemlju u recesiju. Donald Tramp je u srijedu uveo carine od najmanje 10 posto na sve izvoznike u SAD, s višim stopama za određene zemlje i regije, uključujući Kinu, Japan i Evropsku uniju.
Predsjednik već godinama smatra carine ključnim sredstvom za povećanje američke moći u svijetu i povratak proizvodnih radnih mjesta.
Najveći gubitnici su dionice kompanija i sektora povezanih s državama pogođenim najvišim carinama. Na primjer, dionice Epla pale su za više od 9%, čime je izgubljeno preko 260 milijardi dolara tržišne vrijednosti.
