Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) potpisao je Izvršnu uredbu kojom ublažava dosadašnja ograničenja na rudarenje uglja i izvoz, te tako pokreće široku revitalizaciju industrije uglja u Americi. 

Univerzitetski profesor i bivši federalni ministar industrije, energetike i rudarstva Izet Žigić kaže za “Avaz” da je u periodima kriza i Evropa, pa i njene najrazvijenije države, pokretala termoelektrane. 

On naglašava da je BiH dio evropskog tržišta i da će se morati prilagođavati evropskim trendovima.

- Nama slijedi da vodimo računa o našem interesu, prilagođavamo se novonastaloj situaciji. Termoelektrane će raditi do 2050. godine, ali mislim da će taj rok biti produžen. 

Ipak, moramo sve uraditi da stavimo filtere tamo gdje je to potrebno, da ih učinimo ekološki prihvatljivijim za tih 20-30 godina koliko još preostaje – dodaje Žigić.

Evropa okrenula kurs

Tramp je istupio iz Pariškog sporazuma o klimi, kojim su se države članice obavezale da će raditi na smanjenju emisije stakleničkih plinova zbog klimatskih promjena, podsjeća stručnjak za energetiku Nihad Harbaš. On smatra da je bilo očekivano da se SAD vrate fosilnim gorivima, posebno nafti i prirodnom plinu.

- Što se tiče uglja i rudnika to i nije bilo za očekivati. S druge strane, Evropa je dugi niz godina, pa i decenija, svoj kurs okrenula prema dekarbonizaciji, mnogo je uložila i mislim da se ne može očekivati da će pratiti Ameriku. 

Moramo uzeti u obzir činjenicu da su SAD i Kina, uz Rusiju, najodgovornije za klimatske promjene, jer su se razvile na bazi fosilnih goriva i sada bi tom logikom trebale pomoći zemljama u razvoju da se i one razviju koristeći energente koji su prihvatljivi – kaže Harbaš.

Dodaje da električne energije SAD-u sve više nedostaje, dok je Evropa, nakon presjecanja dotoka plina i nafte iz Rusije, u nedostatku energije pokrenula svoje termoelektrane, ali nijednom strateškom odlukom nije išla u smjeru ponovnog pokretanja rudnika. Kada je o BiH riječ, Harbaš smatra da se u srednjeročnom periodu do 2050. godine na naše rudnike mora računati.

- Dugoročno, do 2050 i dalje, zbog same amortizacije, načina kopanja i rezervi uglja bit će to vrlo upitno. Pogotovo ako gledamo tržišno, da će takse na CO2 učiniti da ta energija nije konkurentna. S druge strane će konstantno rasti cijena električne energije za domaćinstva i privredu, pa dugoročno to nije isplativo. Mi moramo raditi na tome da očuvamo naša termoenergetska postrojenja, kako bismo očuvali našu energetsku stabilnost i imali koliko – toliko povoljne cijene struje. SAD je okrenuo kazaljku prema fosilnim gorivima, Evropa će je zadržati na dekarbonizaciji, a BiH svoj energetski zaokret mora usmjeriti prema Evropi, jer tamo želi da ide – ističe Harbaš.

Hoće li naši rudnici shvatiti Trampovu poruku?

Vraćanje upotrebe uglja i električne energije proizvedene u termoelektranama u SAD svakako će utjecati i na globalno tržište, pa i na BiH, smatra predsjednik Udruženja potrošača Srednja Bosna Admir Arnautović. Dodaje da treba sačekati kako će na to regirati Poljska, Njemačka, Češka ili Ukrajina, koje su geografski i ekonomski puno bliže BiH, a od energije uglja su puno više zavisne od naše zemlje.

- Promjene cijena energenata na svjetskom tržištu mnogo puta su utjecale na džepove potrošača u BiH, uglavnom negativno, jer smo energente uglavnom uvozili. Drugačije je bilo kad smo električnu energiju proizvodili dovoljno za domaće tržište, pa i izvozili. Nažalost, i to se okrenulo u posljednjih nekoliko godina i postajemo i energetski zavisni od uvoza. Potrošači su s pravom zabrinuti i u strahu od rasta cijena energenata koji je uvijek dovodio do lančanog rasta cijena svih ostalih proizvoda i usluga. Da li će naši rudnici shvatiti Trampovu poruku i okrenuti se više domaćoj proizvodnji i ulaganju u modernizaciju rudnika, vrlo brzo ćemo vidjeti, ali vjerovatno i osjetiti i u našim novčanicima – ističe Arnautović.

U situaciji kad nam regulativa EU neće dozvoljavati da proizvodimo “prljavu” energiju i prodajemo je EU, ali i kada su nalazišta uglja u BiH sve siromašnija, interes radnika za rad u rudnicima sve manji, a u TE nema značajnih ulaganja, Arnautović izlaz dugoročno vidi u investicijama u solarnu i vjetroenergiju, koje već dobivaju na zamahu.