Otkako postoji umjetnost, osim ljubitelja slikarstva, kiparstva, vjerskih relikvija i arheoloških primjeraka, na nju oko bacaju i lopovi. Čak je i slavni Pablo Pikaso (imao policijski dosje zbog kupovine ukradenih slika iz Luvra) svojevremeno privođen zbog sumnje na krađu Leonardove „Mone Lize“ iz Luvra.  

U ovom maglovitom obliku kriminala o kojem se ispredaju legende mogući su razni motivi, od bolesne fiksacije na autora, religijskog fanatizma, ali je najčešći želja za brzom i enormnom zaradom.

Samoposluga umjetnina

Nažalost, Bosna i Hercegovina je tokom agresije poslužila i kao samoposluga kradljivcima umjetnina, a ni nakon rata stanje nije ništa bolje. U državi koja se borila za vlastiti opstanak, umjetnička djela i njihovo očuvanje dakako nisu bili prioritet te su mnoga remek-djela otišla u brojnim konvojima ili uredno upakovana u vozilima i avionima UNPROFOR-a te stranih diplomata.  

„Opuhani” su muzeji, privatne kolekcije, ateljei, galerije... Nije nepoznato ni da su se brojne pravoslavne ikone našle na tajnim aukcijama i sada krase zidove srbijanskih kriminalaca, novopečenih biznismena, kolekcionara i ruskih oligarha bez nade da će se ikada vratiti u domovinu. Prema prijavama, najmanje 48 neprocjenjivih pravoslavnih ikona je nestalo tokom rata u BiH, a autori su nepoznati bizantski i grčki majstori.

Prema informacijama Centra protiv krijumčarenja umjetninama, osnovanog 2014. godine, za sada se traga za 109 umjetnina čiji je nestanak zvanično prijavljen policijskim agencijama, no taj broj je daleko veći. Interpol zvanično traga za 14 bh. umjetnina godinama.

Sudeći prema informacijama s internetske stranice MUP-a Kantona Sarajevo, nestali su i neprocjenjivi antički predmeti poput figura, skulptura, lampi, reljefa i bista, kao i raznih islamskih rukopisa, antičkog novca i drugih eksponata.

Osinje gnijezdo

Dva djela najvažnijeg švicarskog slikara Ferdinanda Hodlera također su netragom nestala iz Umjetničke galerije BiH. Hodler je poznat po tome što je dio života proveo radeći u Sarajevu, jer je njegov model bila jedna Bosanka s kojom je bio u ljubavnoj vezi. Ukraden je njegov jedini autoportret i ulje na platnu “Mjesečina na Ženevskom jezeru“.

Sličnu sudbinu doživjela su i djela Seida Hasanefendića, iz čijeg je ateljea, koji je čuvala policija, nestalo više od 100 djela. Ovom velikanu umjetnosti, kada je zatražio istragu od policije, rečeno je da ne dira u osinje gnijezdo. Neka od svojih remek-djela Hasanefendić je prepoznao u jednoj galeriji u Budvi. Kada je pitao kustosa odakle mu slike, on je odgovorio „iz Beograda“. Umjetniku je tada sve bilo jasno.  

Safet Zec ostao je bez kompletnog opusa bakropisa neprocjenjive vrijednosti, sličnu sudbinu doživjele su i legende poput Affana Ramića, Ibrahima Ljubovića, Boška Kućanskog, Salima Obralića, Romana Petrovića, Marija Mikulića, iz čijeg je ateljea 2016. godine odneseno 90 djela.  Mnoga od ovih djela nikada se nisu pojavila u prodaji, što ukazuje na to da su završila u privatnim kolekcijama.  

Klijenti iz sjene 

Crno tržište umjetnina funkcionira u svijetu kao unosan biznis. Umjetnine se najčešće „tipuju“ na izložbama i aukcijama gdje se i nominalno procijeni njihova vrijednost. Provalnici su samo izvođači radova. U sjeni je naručilac iza kojeg se kriju „klijenti”. Obično je to osoba zaluđena religijom ukoliko se radi o vjerskim artefaktima ili strastveni kolekcionar koji će ukradenu sliku imati samo za svoje oči. No, brojni su i oni koji ukradene umjetnine posmatraju kao „osiguranje za starost”.

Remek-djela na buvljacima

Ironija je da su se brojnih remek-djela dokopali ljudi koji nisu bili ni svjesni njihove vrijednosti pa su se platna ili grafike velikih Mersada Berbera ili Safeta Zeca mogli pronaći na buvljacima!

Direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović o ukradenim umjetninama: Vrijednost djela je neprocjenjiva, uvjeren sam da će mnoga biti pronađena

Direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović smatra da je rat oduvijek bio „dobar prostor“ za sve vrste kriminala, a naročito za krijumčarenje umjetninama.  

- Mislim da dolazi vrijeme kada će biti sve manje motiva za krađu umjetnina, kada će se urediti društvo, odnosi, pa će i posjedovanje ukradene umjetnine postati sporno za onoga ko je kupi. Umjetnine se kradu da bi se plasirale na crnom tržištu, domaćem ili stranom, ali čim se društvo bolje organizuje, onda i crno tržište više nema taj prostor. Uvjeren sam da će se mnoge ukradene umjetnine pojaviti na ovaj ili onaj način - rekao nam je Krsmanović. 

On je kazao da dolazi vrijeme koje će demotivirati one koji pokušavaju nešto ostvariti na crnom tržištu.  

- Glupo je posjedovati umjetničko djelo, a da mu nemate porijeklo, podatke o porijeklu - kaže Krsmanović.

Nakon agresije na BiH uvidjelo se da je, osim dva remek-djela Ferdinanda Hodlera, iz Galerije ukradeno 46 pravoslavnih ikona iz 16. stoljeća.

- Pravoslavne ikone su nestale na način da je to urađeno iznutra - navodi Krsmanović.

On smatra da će biti prilično teško pronaći ikone, a što se tiče Hodlerovih remek-djela, očekuje da će se, ako nisu uništena, pojaviti kad-tad.

- Slučaj je prijavljen MUP-u, Interpolu. Centar protiv krijumčarenja umjetninama ima evidenciju, tako da se zna šta mi potražujemo. To je ono što smo mi mogli učiniti i što je u našoj moći - kazao je Krsmanović.

Naglašava da se radi o djelima neprocjenjive vrijednosti.

- Teško im je odrediti materijalnu vrijednost, ali s obzirom na vrijeme kada su nastala, predstavljaju nacionalno blago - potcrtava Krsmanović.

Šta kaže zakon?

Ko bez odgovarajućeg odobrenja, izbjegavajući mjere carinske kontrole, preko carinske linije prenese robu čiji je uvoz ili izvoz zabranjen, ograničen ili zahtijeva posebno odobrenje ili dozvolu nadležnog organa kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina 

Ko ošteti ili uništi spomenik kulture ili zaštićeni objekt prirode kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, a ako je krivično djelo počinjeno prema spomeniku kulture ili zaštićenom objektu prirode posebne vrijednosti, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina

Ko bez dopuštenja nadležnog tijela izveze ili iznese izvan zemlje spomenik kulture ili zaštićeni objekt prirode kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Istom visinom kazne će se kazniti i ona osoba koja spomenik kulture ili zaštićeni objekt prirode po proteku određenog roka u dopuštenju za iznošenje ne vrati